>Radi usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove je godine objavio [‘Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja’](https://www.hzz.hr/content/publikacije-skole/2022/HZZ-Preporuke-za-obrazovnu-upisnu-politiku-i-politiku-stipendiranja-21-301221.pdf), odnosno popis deficitarnih i suficitarnih zanimanja na dvadeset područja u Hrvatskoj. Prema njegovim analizama, na domaćoj burzi **i dalje je previše osoba sa završenim srednjoškolskim i visokoobrazovnim smjerovima ekonomije, poslovne ekonomije i upravnih studija, a najviše nedostaje stručnjaka s područja medicine, sestrinstva i logopedije**.
>
>**Među najtraženijima su diljem Hrvatske i mnoga zanimanja iz STEM-a, odnosno matematike, strojarstva, elektrotehnike, informacijskih tehnologija i računarstva, ali i iz psihologije te ranog i pedagoškog odgoja. Previše je pak mjesta na fizioterapiji i u turizmu.** Iz HZZ-a napominju da su preporuke kvalitativne, stoga ne predlažu kvantitativna povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata, no dodaju i da su pri sastavljanju preporuka u obzir uzeli i strategije i planove gospodarskog razvoja.
>
>– Budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije pri odlučivanju – napominju iz HZZ-a i dodaju da će promjene ‘pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskoga tržišta rada’.
ironično, efzg redovno ima najveće upisne kvote.. a ekonomskih studija ima masu posvuda, osijek, split, opatija itd.. baš sam u šoku da imamo hiperprodukciju ekonomista..
Ekonomski fakulteti koji imaju nerealno visoke upisne kvote proizvode previše ekonomista? Nemoguće.
Nedostaju bolji uvjet za zdravstvene radnike, zato ih je puno i otišlo van.
Problem je da su radni uvjeti, plaće, i zapošljivost u zdravstvu očajni kod nas. Stažiranje je manje-više tu kao robovlasnički odnos i ucjenjivanje.
Ne bi vjerovali, ali u ljepoj nasoj ne postoji prekvalifikacija za medicinsko osoblje srednje strucne spreme…
Jer ih je u povijesti falilo. Ista ce se stvar dogodit i s ITom cim potraznja prestane rasti
Di je Splijo da komentira ovo
Nisam na burzi nego radim u kafiću. Ispravite naslov dnovinari
Na burzi i dalje previse “jedva smo zavrsili & nemamo veze s vezom” ekonomista. Dobar manager se uvik traz, bankar takodjer.
Ali kad ti student ekonomije radi neke greske koje nebi triba radit djak iz osnovne, to je alarmantno.
10 comments
>Radi usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove je godine objavio [‘Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja’](https://www.hzz.hr/content/publikacije-skole/2022/HZZ-Preporuke-za-obrazovnu-upisnu-politiku-i-politiku-stipendiranja-21-301221.pdf), odnosno popis deficitarnih i suficitarnih zanimanja na dvadeset područja u Hrvatskoj. Prema njegovim analizama, na domaćoj burzi **i dalje je previše osoba sa završenim srednjoškolskim i visokoobrazovnim smjerovima ekonomije, poslovne ekonomije i upravnih studija, a najviše nedostaje stručnjaka s područja medicine, sestrinstva i logopedije**.
>
>**Među najtraženijima su diljem Hrvatske i mnoga zanimanja iz STEM-a, odnosno matematike, strojarstva, elektrotehnike, informacijskih tehnologija i računarstva, ali i iz psihologije te ranog i pedagoškog odgoja. Previše je pak mjesta na fizioterapiji i u turizmu.** Iz HZZ-a napominju da su preporuke kvalitativne, stoga ne predlažu kvantitativna povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata, no dodaju i da su pri sastavljanju preporuka u obzir uzeli i strategije i planove gospodarskog razvoja.
>
>– Budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije pri odlučivanju – napominju iz HZZ-a i dodaju da će promjene ‘pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskoga tržišta rada’.
ironično, efzg redovno ima najveće upisne kvote.. a ekonomskih studija ima masu posvuda, osijek, split, opatija itd.. baš sam u šoku da imamo hiperprodukciju ekonomista..
Ekonomski fakulteti koji imaju nerealno visoke upisne kvote proizvode previše ekonomista? Nemoguće.
Nedostaju bolji uvjet za zdravstvene radnike, zato ih je puno i otišlo van.
Problem je da su radni uvjeti, plaće, i zapošljivost u zdravstvu očajni kod nas. Stažiranje je manje-više tu kao robovlasnički odnos i ucjenjivanje.
Ne bi vjerovali, ali u ljepoj nasoj ne postoji prekvalifikacija za medicinsko osoblje srednje strucne spreme…
Jer ih je u povijesti falilo. Ista ce se stvar dogodit i s ITom cim potraznja prestane rasti
Di je Splijo da komentira ovo
Nisam na burzi nego radim u kafiću. Ispravite naslov dnovinari
Na burzi i dalje previse “jedva smo zavrsili & nemamo veze s vezom” ekonomista. Dobar manager se uvik traz, bankar takodjer.
Ali kad ti student ekonomije radi neke greske koje nebi triba radit djak iz osnovne, to je alarmantno.