Vidim da je puno sa ć ali sumnjam da se radi o greškama, više mislim da je ovo posljedica toga što puno ljudi nema pojma gdje im je č i ć na tipkovnici. Odbijam vjerovati da ne znaju napisati “će” kako treba.
>Hrvatski akademski spelling checker Hascheck, ili za prijatelje Hašek, dostupan na adresi [ispravi.me](https://ispravi.me), jedna je od najstarijih domaćih internetskih usluga koja već gotovo punih 30 godina svakodnevno pomaže akademskoj zajednici, brojnim novinskim redakcijama, ali i privatnim korisnicima u uređivanju njihovih tekstova.
>
>Protekle godine, objavili su s FER-a, gdje je Hašek i nastao, usluzi je pristupilo 450 tisuća korisnika iz preko 130 zemalja svijeta. Oni su obradili 8 milijuna tekstova koji su stvorili korpus od blizu 2 milijarde pojavnica. Najviše korisnika usluzi je pristupilo iz Hrvatske (83%), zatim iz Bosne i Hercegovine (7%) te Njemačke (1%). Više od 40% korisnika bilo je mlađe od 34 godine, a usluzi su u 75% slučajeva pristupali sa stolnog računala, najčešće radnim danima između 9 i 15 sati.
>
>U 2021. godini su oni koji su provjeravali tekstove na ovom servisu najčešće griješili pri pisanju sljedećih riječi:
>
>če -> će
>
>tiće –> tiče
>
>riješenje -> rješenje
>
>slijedeće -> sljedeće
>
>mogučnosti -> mogućnosti
>
>promjeniti -> promijeniti
>
>čemo -> ćemo
>
>več -> već
>
>primjetiti -> primijetiti
>
>djete -> dijete
>
>samnom -> sa mnom
>
>riješenja -> rješenja
>
>reči -> reći
>
>primjeniti -> primijeniti
>
>razumijeti -> razumjeti
>
>Skrb o usluzi od samih početaka primarno počiva na idejnom začetniku, umirovljenom profesoru FER-a Šandoru Dembitzu, a u sklopu diplomskih i završnih radova na projektu povremeno u radu sudjeluju i studenti FER-a.
>
>Zahvaljujući bogatom osnovnom fondu riječi, ali i brojnim frazama specifičnima za hrvatski jezik, sustav Hašek učestale gramatičke i stilske greške kontekstno prepoznaje te po potrebi ispravlja, što ga svrstava u nekonvencionalne sustave za provjeru pravopisa. Njegova posebnost je kontinuirana nadogradnja koje se postiže putem sustava samoučenja. Iz pristiglih tekstova sustav prikuplja nove riječi i njihove oblike te sam izdvaja zanimljive elemente za nadogradnju jezičnog fonda, koji prolaze rigoroznu kontrolu radi očuvanja preciznosti rječnika.
>
>Od početnih 100 tisuća različnica hrvatskog općejezičnog fonda, u gotovo 30 godina strogo nadziranog učenja sustav je narastao na 1,1 milijun različnica hrvatskog općejezičnog fonda te nešto više od milijun različnica hrvatskog posebnojezičnog, dominantno imenskog fonda.
>
>Posebnu vrijednost izvedenu iz obrada predstavlja hrvatski n-gramski sustav (n = 1, …, 7) u kojemu su pohranjeni sljedovi od n sukcesivnih riječi iz obrađivanih tekstova s potvrdom svake riječi u Hašekovu rječniku, upotpunjeno učestalošću pojedinog n-grama u ukupno obrađenome korpusu. Hašekov n-gramski sustav, mjereno pojavnicama, višestruko nadmašuje opseg svih knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku od Gutenberga do danas, poručuju s FER-a.
Nisam znao da je počelo kao projekt prof. Šandora Dembitza. Stvarno je legenda.
Ajde razumin ije i je u nekin ričima ali kako ljudi faliju č i ć?
4 comments
Vidim da je puno sa ć ali sumnjam da se radi o greškama, više mislim da je ovo posljedica toga što puno ljudi nema pojma gdje im je č i ć na tipkovnici. Odbijam vjerovati da ne znaju napisati “će” kako treba.
>Hrvatski akademski spelling checker Hascheck, ili za prijatelje Hašek, dostupan na adresi [ispravi.me](https://ispravi.me), jedna je od najstarijih domaćih internetskih usluga koja već gotovo punih 30 godina svakodnevno pomaže akademskoj zajednici, brojnim novinskim redakcijama, ali i privatnim korisnicima u uređivanju njihovih tekstova.
>
>Protekle godine, objavili su s FER-a, gdje je Hašek i nastao, usluzi je pristupilo 450 tisuća korisnika iz preko 130 zemalja svijeta. Oni su obradili 8 milijuna tekstova koji su stvorili korpus od blizu 2 milijarde pojavnica. Najviše korisnika usluzi je pristupilo iz Hrvatske (83%), zatim iz Bosne i Hercegovine (7%) te Njemačke (1%). Više od 40% korisnika bilo je mlađe od 34 godine, a usluzi su u 75% slučajeva pristupali sa stolnog računala, najčešće radnim danima između 9 i 15 sati.
>
>U 2021. godini su oni koji su provjeravali tekstove na ovom servisu najčešće griješili pri pisanju sljedećih riječi:
>
>če -> će
>
>tiće –> tiče
>
>riješenje -> rješenje
>
>slijedeće -> sljedeće
>
>mogučnosti -> mogućnosti
>
>promjeniti -> promijeniti
>
>čemo -> ćemo
>
>več -> već
>
>primjetiti -> primijetiti
>
>djete -> dijete
>
>samnom -> sa mnom
>
>riješenja -> rješenja
>
>reči -> reći
>
>primjeniti -> primijeniti
>
>razumijeti -> razumjeti
>
>Skrb o usluzi od samih početaka primarno počiva na idejnom začetniku, umirovljenom profesoru FER-a Šandoru Dembitzu, a u sklopu diplomskih i završnih radova na projektu povremeno u radu sudjeluju i studenti FER-a.
>
>Zahvaljujući bogatom osnovnom fondu riječi, ali i brojnim frazama specifičnima za hrvatski jezik, sustav Hašek učestale gramatičke i stilske greške kontekstno prepoznaje te po potrebi ispravlja, što ga svrstava u nekonvencionalne sustave za provjeru pravopisa. Njegova posebnost je kontinuirana nadogradnja koje se postiže putem sustava samoučenja. Iz pristiglih tekstova sustav prikuplja nove riječi i njihove oblike te sam izdvaja zanimljive elemente za nadogradnju jezičnog fonda, koji prolaze rigoroznu kontrolu radi očuvanja preciznosti rječnika.
>
>Od početnih 100 tisuća različnica hrvatskog općejezičnog fonda, u gotovo 30 godina strogo nadziranog učenja sustav je narastao na 1,1 milijun različnica hrvatskog općejezičnog fonda te nešto više od milijun različnica hrvatskog posebnojezičnog, dominantno imenskog fonda.
>
>Posebnu vrijednost izvedenu iz obrada predstavlja hrvatski n-gramski sustav (n = 1, …, 7) u kojemu su pohranjeni sljedovi od n sukcesivnih riječi iz obrađivanih tekstova s potvrdom svake riječi u Hašekovu rječniku, upotpunjeno učestalošću pojedinog n-grama u ukupno obrađenome korpusu. Hašekov n-gramski sustav, mjereno pojavnicama, višestruko nadmašuje opseg svih knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku od Gutenberga do danas, poručuju s FER-a.
Nisam znao da je počelo kao projekt prof. Šandora Dembitza. Stvarno je legenda.
Ajde razumin ije i je u nekin ričima ali kako ljudi faliju č i ć?