Zapravo nisam danas nego prije sto godina, ali danas je čovjeku rođendan tj. obljetnica rođenja.

Primjerice, zahvaljujući Šuleku imamo riječi obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitina (legura), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij), dalekozor (teleskop), narječje (dijalekt), glazba (muzika), sustav (sistem), tvrtka (kompanija), zemljovid (karta)… Neke se njegove riječi nisu ukorijenile, no neke se ponovno uvode u pisanu riječ, poput riječi sitnozor za mikroskop koja je osmišljena po grčkom uzorku slično kao i dalekozor. Među tim riječima su i svjetlopis (fotografija), koji je koristio i sami Tin Ujević, stisljivost (kompresibilnost), spojitost (kontinuitet), raspružljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare), pružnost (elastičnost), rastegljivost (plastičnost), skrljivost (apsorpcija)), ishlapnja (transpiracija), tvorivo (materijal), vatrenjača (vulkan), psoglavka (krokodil), jamast (konkavan), bokat (konveksan), prozračan (translucentan), itd. Bogoslav Šulek možda je najpoznatiji po svome prevođenju naziva kemijskih elemenata i drugih srodnih pojmova. U tom je segmentu u hrvatski uveo kisik, vodik i ugljik, a izmislio je i razne druge nazive kao što su: solik (klor), jedik (fluor), smrdik (brom), litik (litij), lužik (kalij), sodik (natrij), svjetlik (fosfor), vapnik (kalcij), težik (barij), gorčik (magnezij), glinik (aluminij), šarik (iridij), kremik (silicij), borik (bor), vonjik (osmij), bjesik (kobalt), žestik (molibden), smeđik (mangan), sičan (arsen), raztok (antimon). Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tiječi (tekućine) i uzdušine (plinovi).

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek

by Anketkraft

8 comments

  1. Ove koje koristimo su skroz ok, ove druge zvuce precudno, o kemijskim elementima da ne pričamo. Meni je skroz ok da se kemijski elementi zovu slicno po cijelom svijetu.

  2. Tvrtka je firma? U srpski je ušlo sredstvo; zračeńe, pored radijacije; toploměr, za tělesnu temeraturu. Kiseonik, vodonik, ugļenik dosta liče.

  3. Zanimljivo, hvala 👍

    Ali samo još jedan dokaz koliko je jezik organska stvar koja se prirodno mjenja i teško je predvidjeti što će se ukorijeniti..

  4. Sulek <3 Svi su ovi prijedlozi trebali uci u jezik, to je sto je

  5. Jamast i bokat ću prije zapamtit nego konkavan i konveksan, izvrsno

  6. > bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare)

    Ovo je nelogično. Valjda bi onda trebalo biti “vaslatičnost” za kapilarnost ili “bugače” za kapilare.

    > prozračan (translucentan)

    Ova riječ danas postoji, ali sa drugim značenjem.

    > izmislio je i razne druge nazive

    Lužik, jedik, solik, vapnik, glinik su dobra imena, ova ostala su osrednja ili loša.

    > Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tiječi (tekućine) i uzdušine (plinovi).

    Nakupitost mi zvuči lošije od stanje tvari. Krutine je bolje od krutci. U znanstvenoj upotrebi danas tekućina znači fluid, a ne liquid. Liquid je kapljevina. Samo to nije u široj uporabi zaživjelo, iako je tehnički ispravije. Plin je bolja riječ od uzdušine, iako se “uzduh” i dalje koristi u nekim udžbenicima tehničke struke sa značenjem zrak.

  8. U današnjem jeziku termometar i toplomjer nisu jedno te isto, kao niti dalekozor/teleskop. Kompanija se danas prevodi kao društvo što je puno točnije od tvrtka. Tvrtka je u današnjem značenju ime trgovačkog društva.

Leave a Reply