Nakon što je zjapilo prazno više od 20 godina, u šibenskom kinu Odeon sada žive film, glazba i kazalište

3 comments
  1. >”Ovo smatram puno boljim načinom vrednovanja naših spomenika kulture od toga da ih prepuštamo zubu vremena, što je dakako puno jednostavnije”, priča nam povjesničar Andrija Bakula, producent programa Tvrđave kulture.
    >
    >Ono o čemu priča izgradnja je multimedijalne dvorane sa 150 sjedećih mjesta na prostoru bivšeg Kina Odeon u Šibeniku.
    >
    >U prosincu 2019. Šibenik je dao prostor dvorane danas poznate kao [Kuća umjetnosti Arsen](https://kucaarsen.hr/) na upravljanje Tvrđavi kulture Šibenik koja se prethodno iskazala u radu na revitalizaciji Tvrđave sv. Mihovila i Tvrđave Barone.
    >
    >Novoj gradskoj pozornici pod imenom Arsena Dedića udahnut je novi život. Šibenski skladatelj, pjesnik i kantautor napisao je glazbu za tridesetak igranih, petnaestak dokumentarnih i desetak animiranih filmova te nebrojeno serija, pojavljivao se i kao glumac pa se može reći da je filmska umjetnost zaista bila velik dio njegova života.
    >
    >“Povodom otvorenja Kuće posvećene velikom šibenskom umjetniku, prije svega pjesniku i kantautoru, ali i rijetko pasioniranom filmofilu, održali smo svečani dvotjedni program pod nazivom Poezija filma i film u poeziji Arsena Dedića s izborom klasika domaće i strane kinematografije, od Moderata Cantabilea Petera Brooka s čudesnom Jeanne Moreau i nedavno preminulim, vječnim filmskim zavodnikom Jean-Paulom Belmondom u glavnim ulogama pa sve do domaćeg dragulja iz 1972. godine, igrano-dugometražnog debitantskog filma Tomislava Radića Živa istina u kojem glavnu ulogu i zapravo sebe samu utjelovljuje jednako čudesna Božidarka Frajt”, prisjetila se Jelena Svirčić, vanjska suradnica i koordinatorica programa Art kina Arsen.
    >
    >“Doživljaj filma na velikom platnu neusporediv je s onim koje pruža kućni ekran, a ono po čemu se art kina poput Arsena razlikuju od ostalih je poticanje i njegovanje odlaska u kino kao kulturnog, društvenog i edukativnog čina. To je usmjereno selekcijom filmova koji uključuju recentne, ali i kinotečne europske i nezavisne naslove te posebnim programom matineja za djecu koji također uključuje pomno odabrane filmove pretežno europske provenijencije namijenjene najmlađim. Film se ovdje njeguje kao proizvod kulture uopće, kao medij koji proširuje vidike i oštri osjetila za razne pojave i teme suvremenog društva”, kaže nam Jelena Pašić.
    >
    >Ne razmišlja o krizi kino-kulture jer su ona i kolege iz Tvrđave kulture previše zauzeti planiranjem [bogatog kino programa](https://kucaarsen.hr/kalendar-dogadanja/arhiva-dogadanja/) koji zbližava svoju publiku.
    >
    >Šibenska filmska priča počinje 1896.godine gostovanjem putujućeg kinematografa Antonia Tramontea u kazalištu Mazzoleni. Ukupno devet projekcija nijemog filma popratila je glazba lokalnih muzičara.
    >
    >“To se dogodilo tek dvije godine nakon čuvene projekcije braće Lumière u pariškom Grand Cafèu stoga možemo ocijeniti kako je Šibenik, uz veće gradove, bio u prilici doživjeti ‘pokretnu’ fotografiju u njenoj inicijalnoj fazi.
    >
    >Braća Lumiere također imaju svoju poveznicu s gradom. “Jedan od prvih filmskih zapisa snimljenih u ovom dijelu Europe nastao je u Šibeniku kada je Lumièreov snimatelj Alexandre Promio snimao manevre austro-ugarske mornarice u Puli i Šibeniku”, kaže nam Bakula.

    Pošto je Telegram objavio članak u suradnji sa [Tvrđavom Kulture Šibenik](https://www.tvrdjava-kulture.hr/hr/moja-tvrdava-znanja/), linkam i njihovu stranicu. Imaju i neke edukativne igre za djecu (“Moja tvrđava znanja”) na temu Šibenika.

Leave a Reply