Kako se Vlada bori protiv korupcije? Jako predano, dvije godine donose novi zakon o zaštiti zviždača

4 comments
  1. >Vijesti, očekivano, nisu dobre: prema globalnom indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu, Hrvatska se čvrsto drži na 63. mjestu. Čak 23 zemlje članice Europske unije bolje su rangirane od nas – smatraju se, ukratko, manje korumpiranima. Lošije su samo Rumunjska, Mađarska i Bugarska. Vijesti nisu dobre, ali su sasvim predvidljive: na ljestvici, koju redovito objavljuje Transparency International, padali smo od 2015., a onda smo se čvrsto uhvatili 63. mjesta.
    >
    >Spletom okolnosti, novi indeks percepcije korupcije, u kojem Hrvatska drži neslavnu poziciju, objavljen je na dan kada je Sabor raspravljao o zaštiti zviždača – kako ljude koji, među ostalim, često ukazuju i javnosti otkrivaju sumnje na korupciju, zaštititi od diskriminacije, otkaza, pritisaka, kako zaštititi njihov identitet, omogućiti im da sigurno i bez straha od odmazde prijavljuju nepravilnosti i tako dalje.
    >
    >Danas je 25. siječnja. Hrvatska je, kao i ostale članice Europske unije, imala dvije godine da u nacionalno zakonodavstvo prenese direktivu kojom je ovo pitanje uređeno na europskoj razini. Taj je rok istekao 17. prosinca 2021. Dotad su države članice trebale na snagu staviti „zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja“ s direktivom. Dva dana ranije, 15. prosinca, Vlada je Saboru poslala prijedlog koji zaštitu zviždača treba dignuti na EU standarde. Parlament ga tek treba raspraviti. Do njegovog donošenja proći će još vremena.
    >
    >Hrvatska nije jedina. Još u prosincu je Transparency International upozorio da 22 od 27 zemalja članica (u tom trenutku) prema njihovim saznanjima nije prenijelo odredbe direktive u nacionalne propise. U roku su to učinile samo Danska, Švedska, Portugal, Malta i Litva. Kašnjenje u provedbi direktiva nije nova praksa, ali ovdje ima vrlo konkretne posljedice: umjesto višim europskim, zviždači su zaštićeni nacionalnim standardima, u našem slučaju hrvatskim.
    >
    >
    >
    >A kako stvari kod nas funkcioniraju, vidjeli smo na više primjera. U studenom je Telegram pisao da je Josip Vitez, bivši direktor požeškog Komunalca, nepravomoćno izgubio sudski spor oko svog razrješenja. Vitez, koji je tajno snimio bivšeg gradonačelnika i njegovog zamjenika koji su ga pritiskali oko ugovaranja poslova, uvjeren je da ga je Nadzorni odbor smijenio jer je prijavio kriminal. Na nepravomoćnu presudu Vitez će se žaliti.
    >
    >Javljali smo, zatim, nedavno o slučaju iz Kutine i zapletima oko novog radnog mjesta za bivšu direktoricu Eko Moslavine Adrijanu Cvrtilu. Ili, pak, o važnoj odluci Ustavnog suda koji je ukinuo presudu kojom je otkaz dobio Vlatko Klarić nakon što je upozorio na nepravilnosti u poslovanju zagrebačke gradske tvrtke i poslovnu dokumentaciju dao medijima. Otkaz je dobio u lipnju 2012. Odluka Ustavnog suda došla je devet i pol godina kasnije.
    >
    >
    >
    >Vlada se, naravno, može pravdati da je kašnjenje u usklađivanju s direktivom samo tehnikalija – Hrvatska već ima vlastiti zakon, donesen je 2019., a sada je samo pitanje procedure i vremena kada će biti potvrđen novi propis. Tehnikalije, međutim, ovdje imaju sasvim konkretne posljedice, na konkretne životne situacije.
    >
    >I sama Vlada, uostalom, tvrdi da je novi prijedlog bolji od starog: većina mehanizama zaštite već postoji u starom zakonu, pišu iz Vlade, ali će se oni „novim zakonom poboljšati i proširiti“. Novi zakon pridonijet će „daljnjem jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti (…)”. I tako dalje.
    >
    >Hrvatska, ponovimo, nije jedina koja kasni, ali zašto se ne bismo uspoređivali s najboljima u razredu? Na primjer, Danskom. Danska je, napisali su u prosincu iz Transparency Internationala, prva prenijela europsku direktivu u svoje zakonodavstvo, još u lipnju prošle godine. Danska je, prema Transparency Internationalu, na globalnoj ljestvici percepcije korupcije za 2021. bila prva. Za 2020. – prva. Za 2019. – prva. Jasno vam je gdje smjeramo.

  2. Oh, ne! Hrvatska vlada oteže i ne radi svoj posao? IMPOSSIBIRU!

    To je ekipa koja ne može složiti zakon o obnovi nakon onih potresa, iako je EU kapnula pare bez beda. Nijemci nakon onih poplava riješe sve kaj treba, Česi nakon onog jebenog tornada isto srede sve u normalnom roku. Ali Hrvatska? Ne, ne. Mora se to dobro sagledati iz svih kuteva. Ne smije se nigdje žuriti s odlukama. A ljudi? Kampiranje u montažnim kućicama ih povezuje s prirodom i smanjuje njihov carbon footprint. Dodatni razlizi zašto ne treba srljati sa zakonom.

Leave a Reply