U Dubrovniku su srpski jedino geleri iz Domovinskog rata
Virgin svrbi: “nee, ne mozete imati toliku knjizevnu povijest kmeee, dubrovnik je srbijaa”
Chad Zoki: “Ne” 😎
Populisticki proljev zoki tipa
Zokiju jos jedino ostaje da se dotakne viseslavove krstionice i tu enigmu da rijesi.
Ne znam zasto su ovo uopce i dalje teme zna se nase misljenje o svemu tome. Bilo kakvo dodatno poticanje ove teme je provokacija propagandnog kulturnog drustva Šešelja i osobe koja je 90-ih prisvajala Glinu koji takoder potencira nepostojanje hrvatskog jezika ,a time i hrvatskog identiteta. Sramota za 21.stoljeće bacati takve jadne fore na susjede umjesto mira i ljubavi.
Šta se svi žeste bezveze…
Citirajmo velikosrbina Karadžića bez kojeg Srbi ne bi svog jezika vidjeli u knjizi. Srpski rječnik, 1818. godina:
“Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju svoga pravog jezika!”.
TL;DR Voditelja na HTVu poslali na govorne vježbe jer im zvuči dubrovački.
Šleperskog tipa…najs, solidan roast
Uz svo poštovanje pozdrav iz Srbije, nisam tu da se naprežem čije je i šta je, i ko je bolji i ko nije.
Hteli ili ne hteli, naša istorija je isprepletena kroz vekove, kao i ljudi.
U Dalmaciji je bilo Srba jos u 9. Veku, a vidi se po manastirima u Krupa, Krka i Dragović da je bilo dosta Srba i u 13. i 14. veku kada se Hrvatski velikaš Mladen Šubić pozvao da se nasele delovi Dalmacije koji su bili prazniji i jos više Srba dolazi kada se sestra Cara Dušana udala za Mladena, i posle i 1371. Srbi iz Hercegovine dolaze u bregovitim delovima Dalmacije.
Posle 1390. bio je kralj Tvrtko, i otvorio vrata za jos Srba, i najviše dolaze u okolinu Knina.
Posle Tvrtka dolazi Stefan Dabiša na presto i kada su Turci dosli do Bosne jos Srba je izbeglo, sve to 1417. godine i da se 5,000 Srba vojnika pridruzilo Dalmaciji.
1450. godine dolaze jos Srba u Kotare, i naseljena je Kula Atlagić, kao i u Padjenima, Polači, Golubiću i Kninskom Polju i podignuta srpska pravoslavna crkva.
A do 1527. godine i sami Turci iseljavaju jos više hiljada Srba iz Bosne i stare Srbije u Dalmaciju sa sveštenicima u napuštena mesta Dalmacije kao i da su podignute jos dosta crkava.
Od 1633. godine iz Bosne i Srbije zbog Turskih zuluma je pobeglo dosta porodica i naselio okoline Zadra, Šibenika i drugih gradova u čijem izveštaju piše i Frančesko Zena Dalmatinski providur.
Nove seobe Srba bile su 1706. godine piše vikar skradinskog biskupa, i 1768 do 1774 dosta Srba iz Bosne prelazi u Dalmaciju tokom Rusko-Turskog rata.
Prema izvorima iz 1835. godine u Dalmaciji je zivelo preko 70,000 Srba pravoslavne vere.
Od 1883. do 1918. godine Srpska stranka je imala poslanike u Saboru i prekidaju Austrougari i počinje i rat gde su Srpski vojnici učestvovali u odbrani Dalmacije, Splita i Rijeke itd.
Za vreme kraljevine Jugoslavije, srpski političari iz Dalmacije učestvuju u skupštini i imaju po 4 poslanika.
Tek pred drygi svetski rat počinje negativno ophodjenje prema Srbima iz Damlacije, ali običan narod bio u dobrom odnosima, ali se podbada mržnja uz pomoć Nacionalista i Nemačke Nazi politike, i pravoslavcima je počelo da se zabranjuje školovanje, i nema dovoljno osnovnih škola i prava Srba se smanjuju.
Postojala je Srpska Dubrovačka štamparija, Crkva Svetog blagovještenja u Dubrovniku, i bili koncerti gradjanske muzike u čast osnivanja Matice srpske.
U Dubrovniku na popisu iz 1931. godine živi 9,000 Srba, odnosno 64% da bi 1991 bilo 4,342 Srba iliti 9%, posle etničkog čisćenja Srba iz Hrvatske bilo samo 1,164 po popisu iz 2011. godine to jest 3%.
Po popisu iz 1991. godine 115,000 Srba u Dalmaciji.
1878. godine do 1884. godine postojao Časopis Slovinac, i na njemu radili Dubrovački Srbi, List Dubrovnik i časopis Srdj i Gušterica sve do 1904. godine kao i Srpska Dubrovačka biblioteka.
Jedan od autentičnih običaja Srba iz Dalmacije je i čuvanje Hristovog groba, iz oblasti grada Vrlike kod crkve Svetog Nikole koji je u Severnoj Dalmaciji.
10 comments
U Dubrovniku su srpski jedino geleri iz Domovinskog rata
Virgin svrbi: “nee, ne mozete imati toliku knjizevnu povijest kmeee, dubrovnik je srbijaa”
Chad Zoki: “Ne” 😎
Populisticki proljev zoki tipa
Zokiju jos jedino ostaje da se dotakne viseslavove krstionice i tu enigmu da rijesi.
Ne znam zasto su ovo uopce i dalje teme zna se nase misljenje o svemu tome. Bilo kakvo dodatno poticanje ove teme je provokacija propagandnog kulturnog drustva Šešelja i osobe koja je 90-ih prisvajala Glinu koji takoder potencira nepostojanje hrvatskog jezika ,a time i hrvatskog identiteta. Sramota za 21.stoljeće bacati takve jadne fore na susjede umjesto mira i ljubavi.
Šta se svi žeste bezveze…
Citirajmo velikosrbina Karadžića bez kojeg Srbi ne bi svog jezika vidjeli u knjizi. Srpski rječnik, 1818. godina:
“Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju svoga pravog jezika!”.
[Miljenko Jergović: Je li dubrovačka književnost naša ako dubrovački govor nije naš?](https://www.24sata.hr/kolumne/miljenko-jergovic-je-li-dubrovacka-knjizevnost-nasa-ako-dubrovacki-govor-nije-nas-811883)
TL;DR Voditelja na HTVu poslali na govorne vježbe jer im zvuči dubrovački.
Šleperskog tipa…najs, solidan roast
Uz svo poštovanje pozdrav iz Srbije, nisam tu da se naprežem čije je i šta je, i ko je bolji i ko nije.
Hteli ili ne hteli, naša istorija je isprepletena kroz vekove, kao i ljudi.
U Dalmaciji je bilo Srba jos u 9. Veku, a vidi se po manastirima u Krupa, Krka i Dragović da je bilo dosta Srba i u 13. i 14. veku kada se Hrvatski velikaš Mladen Šubić pozvao da se nasele delovi Dalmacije koji su bili prazniji i jos više Srba dolazi kada se sestra Cara Dušana udala za Mladena, i posle i 1371. Srbi iz Hercegovine dolaze u bregovitim delovima Dalmacije.
Posle 1390. bio je kralj Tvrtko, i otvorio vrata za jos Srba, i najviše dolaze u okolinu Knina.
Posle Tvrtka dolazi Stefan Dabiša na presto i kada su Turci dosli do Bosne jos Srba je izbeglo, sve to 1417. godine i da se 5,000 Srba vojnika pridruzilo Dalmaciji.
1450. godine dolaze jos Srba u Kotare, i naseljena je Kula Atlagić, kao i u Padjenima, Polači, Golubiću i Kninskom Polju i podignuta srpska pravoslavna crkva.
A do 1527. godine i sami Turci iseljavaju jos više hiljada Srba iz Bosne i stare Srbije u Dalmaciju sa sveštenicima u napuštena mesta Dalmacije kao i da su podignute jos dosta crkava.
Od 1633. godine iz Bosne i Srbije zbog Turskih zuluma je pobeglo dosta porodica i naselio okoline Zadra, Šibenika i drugih gradova u čijem izveštaju piše i Frančesko Zena Dalmatinski providur.
Nove seobe Srba bile su 1706. godine piše vikar skradinskog biskupa, i 1768 do 1774 dosta Srba iz Bosne prelazi u Dalmaciju tokom Rusko-Turskog rata.
Prema izvorima iz 1835. godine u Dalmaciji je zivelo preko 70,000 Srba pravoslavne vere.
Od 1883. do 1918. godine Srpska stranka je imala poslanike u Saboru i prekidaju Austrougari i počinje i rat gde su Srpski vojnici učestvovali u odbrani Dalmacije, Splita i Rijeke itd.
Za vreme kraljevine Jugoslavije, srpski političari iz Dalmacije učestvuju u skupštini i imaju po 4 poslanika.
Tek pred drygi svetski rat počinje negativno ophodjenje prema Srbima iz Damlacije, ali običan narod bio u dobrom odnosima, ali se podbada mržnja uz pomoć Nacionalista i Nemačke Nazi politike, i pravoslavcima je počelo da se zabranjuje školovanje, i nema dovoljno osnovnih škola i prava Srba se smanjuju.
Postojala je Srpska Dubrovačka štamparija, Crkva Svetog blagovještenja u Dubrovniku, i bili koncerti gradjanske muzike u čast osnivanja Matice srpske.
U Dubrovniku na popisu iz 1931. godine živi 9,000 Srba, odnosno 64% da bi 1991 bilo 4,342 Srba iliti 9%, posle etničkog čisćenja Srba iz Hrvatske bilo samo 1,164 po popisu iz 2011. godine to jest 3%.
Po popisu iz 1991. godine 115,000 Srba u Dalmaciji.
1878. godine do 1884. godine postojao Časopis Slovinac, i na njemu radili Dubrovački Srbi, List Dubrovnik i časopis Srdj i Gušterica sve do 1904. godine kao i Srpska Dubrovačka biblioteka.
Jedan od autentičnih običaja Srba iz Dalmacije je i čuvanje Hristovog groba, iz oblasti grada Vrlike kod crkve Svetog Nikole koji je u Severnoj Dalmaciji.
Kao i pokret Srba Katolika u Dalmaciji.
Ovo je mali deo istorije i ima jos dosta toga. [link](https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/Srbi_u_Dalmaciji)
Na linku isto ima poznate ličnosti Srba iz Dalmacije kroz godine kao i književnika, da ne nabrajam sve.
Danas po popisu iz 2011. godine zivi oko 186,633 Srba u Hrvatskoj.
Edit: Popis iz 1931. ima 2342 Srba u Dubrovniku.
I August Šenoa je srbin jer da je hrvat zvao bi se Kolovoz