>Razumijete li blockchain? Znate li što je ledger? Zašto se kriptovalute zovu tako?
>
>Hoće li biti jasnije ako blockchain nazovemo ulančanim blokovima i objasnimo kao “skupinu transakcija, koje čine zajedničku glavnu knjigu, koje su upisane u bazu podataka i provjerene od strane više izvora“?
>
>Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom. I tehnološki i financijski svijet koji se susreću kad su u pitanju kriptovalute itekako su poznati po korištenju stručne, komplicirane terminologije kao zida koji postavlja prepreku laicima da budu upućeni i razumiju o čemu se radi. Štoviše, nekad se čini kao da to rade namjerno kako bi ostavili dojam da je u pitanju nešto jako komplicirano i važno!
>
>Za diplomski rad na odsjecima za komunikacijske i informacijske znanosti te anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autora Andru Babića inspirirao je dvostruki interes za blockchain – lingvistički i tehnološki. Andro naglašava da cilj njegovog rada nije bio jezični purizam niti prevođenje engleskih termina na silu, već jednostavno popisivanje termina kako bi se jednoj jezičnoj zajednici, bilo stručnjacima ili laicima, približila određena tematika:
>
>*Osim te važne funkcije, jasno opisana terminologija ubrzava rad tehničkog pisanja i prevođenja, a ključna je i u zakonodavstvu, normiranju i drugim aktivnostima čiji je rezultat specijalizirani tekst. Cilj mojeg rada bio je ponuditi primjer dobre prakse terminološkog opisivanja disruptivnih tehnologija.*
>
>Rezultat rada je i [Blockchain pojmovnik](http://www.ffzg.unizg.hr/hieronymus/wp-content/uploads/2020/02/H6-2019_2_Babic_Appendix.pdf), svojevrsni mali rječnik prijedloga hrvatskih inačica za uobičajene engleske termine koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologije.
>
>Otud i **ulančani blokovi** kao hrvatski prijevod za blockchain, **distribuirana glavna knjiga** za distributed ledger, **čvor** za node, **novčanik** za wallet, ali i već prihvaćeni **kriptovaluta** i **rudarenje**. Među “hrvatskim” terminima su, doduše, i hash funkcija, peer-to-peer mreža…
>
>Odličan i živopisan primjer nepreciznosti i nejasnoće u komunikaciji, dodaje Andro, upravo je [Wikipedijin članak o blockchainu](https://hr.wikipedia.org/wiki/Blok-lanac) na hrvatskom jeziku. U tom članku blockchain je na hrvatski doista nespretno preveden kao blok-lanac. I, kako kaže Andro , potpuno promašuje svrhu članaka na Wikipediji na lokalnom jeziku, a to je da kompleksne teme kvalitetno približe širokoj publici.
>
>U trenutku pisanja Babićevog rada, non-fungible tokeni, odnosno NFT-jevi bili su nišna ideja kojom se bavila šačica entuzijasta pa se tim terminom nije bavio. Međutim, danas s NFT-jevima eksperimentiraju masovni brendovi, a o njima gotovo svakodnevno izvještavaju masovni mediji. Kako bi NFT rekli na hrvatskom, pitam.
>
>*Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih* ***jedinstveni digitalni token****. Ali, u razgovoru koristim NFT.*
>
>Razvijeni domaći termini olakšavaju razumijevanje nadolazećih tehnologija i prijenos znanja a, kako stoji u radu – društvo koje ovladava, iskorištava, razvija i prenosi znanja omogućava pojedincima unutar jezične zajednice ili društva lakši pristup informacijama, bolje razumijevanje i brže učenje. A bolje razumijevanje, brže učenje i brže prihvaćanje od šire zajednice dovodi i do boljeg iskorištavanja potencijala disruptivnih tehnologija.
>
>Na blockchainu će se možda graditi svijet sutrašnjice, a možda će se balon ispuhati i sve će se srušiti kao kula od karata. Kakogod bilo, što više ljudi što bolje razumije tehnološku, financijsku, ali i praktičnu stranu priče, to ćemo i jedan i drugi scenarij lakše preživjeti.
Naredbeni redak = cmd. Meni je to prevođenje pojmova koma. Jučer sam mami nešto popravljao Windowse a ona ih ima na Hrvatskom jeziku.
Ja sve imam na Engleskom i super je a kad naletim da netko nekaj ima na hrvatskom bude mi čudno.
Ima još ludih tipa Jelovnik, popis skokova, izbornik, povišeni naredbeni redak, čarobnjak svojstava, dijaloški okvir, Trčanje….
>Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom..
lakše je staviti u kontekst strani termin.. da mi netko spomene ulančane blokove, blijedo bi ga gledao..
>Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih jedinstveni digitalni **token***
valjda žeton..
>Prema rezultatima ispitivanja, oni smatraju da prevođenje blockchain terminologije nije potrebno te da ne olakšava stručnu komunikaciju. Kad međusobno komuniciraju, priznali su, koriste većinom termine na engleskom.
kao i kod svih sličnih prijevoda, nitko ih ne koristi u praksi, osim kada žele zvučati službeno..
Svedobna sveudiljnost genocidne činidbe, biatch.
Ocemo pocet i programirat na hrvatskom?
privatna nadjacana apstraktna funkcija zdravoSvijete()
… da ti se zeludac okrene.
“netokracija” bože koji cringe od imena
I NFT se nisu popularizirali, njima se i dalje bavi samo manjina. Izrazito glasna, naporna i ne kritički nastrojena manjina, al kaj očekivati od programerske verzije MLMa
Sta god se tice informatike netreba uopce prevodit niti jebene brojeve kad su u pitanju. Muka mi dode kad vidim windowse na HR
“Unesite vjerodajnice”
Ajd ne.
Hrvatskom jeziku fali jako puno riječi pogotovo stručnih pojmova iz fizike, kemije i ostalih znanosti dok se naši jezikoslovci zabrinjavaju time kako zamijeniti pištolj, helikopter, dalekozor, selfi i kondom.
Evo, jedan primjer koji je očit iz engleskog je nedostatak riječi za speed i velocity, speed se odnosi na skalar koliko iznosi brzina po putu dok je velocity zapravo vektor u kojem se pravcu tijelo kreće.
Tko ne može pratiti dokumentaciju na izvornom (engleskom) jeziku neka se ne bavi informatikom.
Ta tehnologija se razvija prevelikom brzinom pa nemamo vremena čekati da nekakav ćato iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža izmisli termine za neupućene. Još ako krivo prevede “hash function” s “funkcija sažimanja” (kao u ovom članku) napravit će više štete nego koristi.
Najbolja informatička literatura na hrvatskom je udžbenik engleskog jezika.
10 comments
>Razumijete li blockchain? Znate li što je ledger? Zašto se kriptovalute zovu tako?
>
>Hoće li biti jasnije ako blockchain nazovemo ulančanim blokovima i objasnimo kao “skupinu transakcija, koje čine zajedničku glavnu knjigu, koje su upisane u bazu podataka i provjerene od strane više izvora“?
>
>Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom. I tehnološki i financijski svijet koji se susreću kad su u pitanju kriptovalute itekako su poznati po korištenju stručne, komplicirane terminologije kao zida koji postavlja prepreku laicima da budu upućeni i razumiju o čemu se radi. Štoviše, nekad se čini kao da to rade namjerno kako bi ostavili dojam da je u pitanju nešto jako komplicirano i važno!
>
>Za diplomski rad na odsjecima za komunikacijske i informacijske znanosti te anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autora Andru Babića inspirirao je dvostruki interes za blockchain – lingvistički i tehnološki. Andro naglašava da cilj njegovog rada nije bio jezični purizam niti prevođenje engleskih termina na silu, već jednostavno popisivanje termina kako bi se jednoj jezičnoj zajednici, bilo stručnjacima ili laicima, približila određena tematika:
>
>*Osim te važne funkcije, jasno opisana terminologija ubrzava rad tehničkog pisanja i prevođenja, a ključna je i u zakonodavstvu, normiranju i drugim aktivnostima čiji je rezultat specijalizirani tekst. Cilj mojeg rada bio je ponuditi primjer dobre prakse terminološkog opisivanja disruptivnih tehnologija.*
>
>Rezultat rada je i [Blockchain pojmovnik](http://www.ffzg.unizg.hr/hieronymus/wp-content/uploads/2020/02/H6-2019_2_Babic_Appendix.pdf), svojevrsni mali rječnik prijedloga hrvatskih inačica za uobičajene engleske termine koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologije.
>
>Otud i **ulančani blokovi** kao hrvatski prijevod za blockchain, **distribuirana glavna knjiga** za distributed ledger, **čvor** za node, **novčanik** za wallet, ali i već prihvaćeni **kriptovaluta** i **rudarenje**. Među “hrvatskim” terminima su, doduše, i hash funkcija, peer-to-peer mreža…
>
>Odličan i živopisan primjer nepreciznosti i nejasnoće u komunikaciji, dodaje Andro, upravo je [Wikipedijin članak o blockchainu](https://hr.wikipedia.org/wiki/Blok-lanac) na hrvatskom jeziku. U tom članku blockchain je na hrvatski doista nespretno preveden kao blok-lanac. I, kako kaže Andro , potpuno promašuje svrhu članaka na Wikipediji na lokalnom jeziku, a to je da kompleksne teme kvalitetno približe širokoj publici.
>
>U trenutku pisanja Babićevog rada, non-fungible tokeni, odnosno NFT-jevi bili su nišna ideja kojom se bavila šačica entuzijasta pa se tim terminom nije bavio. Međutim, danas s NFT-jevima eksperimentiraju masovni brendovi, a o njima gotovo svakodnevno izvještavaju masovni mediji. Kako bi NFT rekli na hrvatskom, pitam.
>
>*Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih* ***jedinstveni digitalni token****. Ali, u razgovoru koristim NFT.*
>
>Razvijeni domaći termini olakšavaju razumijevanje nadolazećih tehnologija i prijenos znanja a, kako stoji u radu – društvo koje ovladava, iskorištava, razvija i prenosi znanja omogućava pojedincima unutar jezične zajednice ili društva lakši pristup informacijama, bolje razumijevanje i brže učenje. A bolje razumijevanje, brže učenje i brže prihvaćanje od šire zajednice dovodi i do boljeg iskorištavanja potencijala disruptivnih tehnologija.
>
>Na blockchainu će se možda graditi svijet sutrašnjice, a možda će se balon ispuhati i sve će se srušiti kao kula od karata. Kakogod bilo, što više ljudi što bolje razumije tehnološku, financijsku, ali i praktičnu stranu priče, to ćemo i jedan i drugi scenarij lakše preživjeti.
Naredbeni redak = cmd. Meni je to prevođenje pojmova koma. Jučer sam mami nešto popravljao Windowse a ona ih ima na Hrvatskom jeziku.
Ja sve imam na Engleskom i super je a kad naletim da netko nekaj ima na hrvatskom bude mi čudno.
Ima još ludih tipa Jelovnik, popis skokova, izbornik, povišeni naredbeni redak, čarobnjak svojstava, dijaloški okvir, Trčanje….
>Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom..
lakše je staviti u kontekst strani termin.. da mi netko spomene ulančane blokove, blijedo bi ga gledao..
>Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih jedinstveni digitalni **token***
valjda žeton..
>Prema rezultatima ispitivanja, oni smatraju da prevođenje blockchain terminologije nije potrebno te da ne olakšava stručnu komunikaciju. Kad međusobno komuniciraju, priznali su, koriste većinom termine na engleskom.
kao i kod svih sličnih prijevoda, nitko ih ne koristi u praksi, osim kada žele zvučati službeno..
Svedobna sveudiljnost genocidne činidbe, biatch.
Ocemo pocet i programirat na hrvatskom?
privatna nadjacana apstraktna funkcija zdravoSvijete()
… da ti se zeludac okrene.
“netokracija” bože koji cringe od imena
I NFT se nisu popularizirali, njima se i dalje bavi samo manjina. Izrazito glasna, naporna i ne kritički nastrojena manjina, al kaj očekivati od programerske verzije MLMa
Sta god se tice informatike netreba uopce prevodit niti jebene brojeve kad su u pitanju. Muka mi dode kad vidim windowse na HR
“Unesite vjerodajnice”
Ajd ne.
Hrvatskom jeziku fali jako puno riječi pogotovo stručnih pojmova iz fizike, kemije i ostalih znanosti dok se naši jezikoslovci zabrinjavaju time kako zamijeniti pištolj, helikopter, dalekozor, selfi i kondom.
Evo, jedan primjer koji je očit iz engleskog je nedostatak riječi za speed i velocity, speed se odnosi na skalar koliko iznosi brzina po putu dok je velocity zapravo vektor u kojem se pravcu tijelo kreće.
Tko ne može pratiti dokumentaciju na izvornom (engleskom) jeziku neka se ne bavi informatikom.
Ta tehnologija se razvija prevelikom brzinom pa nemamo vremena čekati da nekakav ćato iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža izmisli termine za neupućene. Još ako krivo prevede “hash function” s “funkcija sažimanja” (kao u ovom članku) napravit će više štete nego koristi.
Najbolja informatička literatura na hrvatskom je udžbenik engleskog jezika.