> 1. Zabrana oglašavanja i prodaje proizvoda istog naziva, ali različite kvalitete
Odredbama o nepoštenoj poslovnoj praksi propisana je zabrana stavljanja robe na tržište uz tvrdnju da je identična robi na tržištima drugih država članica iako se u stvarnosti znatno razlikuje po sastavu ili obilježjima. Zaslugu za uvođenje ove odredbe u europsku direktivu ima i naša europarlamentarka Biljana Borzan jer je provela istraživanje u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu i dokazala da je na hrvatskom tržištu čak trećina istovjetnih proizvoda lošija od onih na njemačkom tržištu. Zakonom su predviđeni izuzeci od ove odredbe ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima, pri čemu se potrošači moraju informirati, a trgovci bi trebali imati slobodu davanja takvih informacija na različite načine.
Ovo zvuči zanimljivo, po tome bi se npr. Nutella kod nas trebala preimenovati u Nutella Lite.
“Zakonom su predviđeni izuzeci od ove odredbe ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima” – već vidim da će svi tvrdit da imaju opravdanje zašto da to ne ispoštuju. Živi bili pa vidjeli.
>8. Inspektorima dopušten mistery shopping
Državni inspektori mogu kupovati s tajnim identitetom i ako se tijekom te kupnje utvrdi postojanje nepravilnosti, trgovac je dužan snositi trošak kupljenog proizvoda i troškove postupka.
Dosta dobar način da si inspektori/inspektorat mogu nakupovat što god žele na račun trgovca, jer realno uvijek mogu naći neku nepravilnost. A taman i da ne nađu, znači da im to financiramo mi. Well played.
>Trgovci će morati prilikom najave sezonskog sniženja, rasprodaje, akcijske prodaje, prodaje robe s greškom, kao i tijekom ostalih posebnih ponuda po nižim cijenama od onih u redovitoj prodaji, uz sniženu cijenu istaknuti najnižu cijenu proizvoda u roku od 30 dana prije sniženja. Na taj način se onemogućuje učestala praksa da se nekoliko dana prije sniženja cijene podižu kako bi se lažno prikazalo veće sniženje od stvarnog.
I trgovci se grohotom nasmijaše.
Sve je to super, ali opet dolazimo do najvećeg problema u Hrvatskoj, primjene tih zakona.
Jel ce ovo rijesiti problem: “med je kombinacija meda iz EU i zemalja van EU”
5 comments
> 1. Zabrana oglašavanja i prodaje proizvoda istog naziva, ali različite kvalitete
Odredbama o nepoštenoj poslovnoj praksi propisana je zabrana stavljanja robe na tržište uz tvrdnju da je identična robi na tržištima drugih država članica iako se u stvarnosti znatno razlikuje po sastavu ili obilježjima. Zaslugu za uvođenje ove odredbe u europsku direktivu ima i naša europarlamentarka Biljana Borzan jer je provela istraživanje u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu i dokazala da je na hrvatskom tržištu čak trećina istovjetnih proizvoda lošija od onih na njemačkom tržištu. Zakonom su predviđeni izuzeci od ove odredbe ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima, pri čemu se potrošači moraju informirati, a trgovci bi trebali imati slobodu davanja takvih informacija na različite načine.
Ovo zvuči zanimljivo, po tome bi se npr. Nutella kod nas trebala preimenovati u Nutella Lite.
“Zakonom su predviđeni izuzeci od ove odredbe ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima” – već vidim da će svi tvrdit da imaju opravdanje zašto da to ne ispoštuju. Živi bili pa vidjeli.
>8. Inspektorima dopušten mistery shopping
Državni inspektori mogu kupovati s tajnim identitetom i ako se tijekom te kupnje utvrdi postojanje nepravilnosti, trgovac je dužan snositi trošak kupljenog proizvoda i troškove postupka.
Dosta dobar način da si inspektori/inspektorat mogu nakupovat što god žele na račun trgovca, jer realno uvijek mogu naći neku nepravilnost. A taman i da ne nađu, znači da im to financiramo mi. Well played.
>Trgovci će morati prilikom najave sezonskog sniženja, rasprodaje, akcijske prodaje, prodaje robe s greškom, kao i tijekom ostalih posebnih ponuda po nižim cijenama od onih u redovitoj prodaji, uz sniženu cijenu istaknuti najnižu cijenu proizvoda u roku od 30 dana prije sniženja. Na taj način se onemogućuje učestala praksa da se nekoliko dana prije sniženja cijene podižu kako bi se lažno prikazalo veće sniženje od stvarnog.
I trgovci se grohotom nasmijaše.
Sve je to super, ali opet dolazimo do najvećeg problema u Hrvatskoj, primjene tih zakona.
Jel ce ovo rijesiti problem: “med je kombinacija meda iz EU i zemalja van EU”
Sta to uopce znaci