DUGOGODIŠNJI ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Novom Zagrebu Anto Vidović ne pamti da je ikada u ljetnom roku imao popunjenu upisnu kvotu. Za upis učenika u prvi razred 15 trogodišnjih obrtničkih programa, s ukupno 144 mjesta, prijavila su se čak 853 kandidata, piše Jutarnji list.
Ravnatelj je prvo mislio da je riječ o pogrešci u sustavu, a potom se danima zadržao u osjećaju pozitivnog šoka – da četvero učenika na kraju nije odustalo od upisa, škola prvi put od svog osnutka 1991. godine ne bi imala jesenski rok. Za usporedbu, niz godina škola je upisivala 70-ak učenika.
Rast interesa za instalatere grijanja i keramičare
Riječ je o dugogodišnjem trendu slabog interesa za upis u obrtnička zanimanja zbog preferencije učenika i njihovih roditelja prema gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim školama. Međutim, trend se ipak lagano mijenja. Najveći interes ove sezone Obrtnička škola ima za instalatere grijanja i klimatizacije. Za 18 upisnih mjesta prijavilo se više od 100 kandidata, od kojih je za 50-ak to bio prvi izbor, kaže ravnatelj. Slično je s keramičarima.
Porast interesa za obrtnička zanimanja i u nizu drugih škola potvrđuju podaci iz upisne baze Ministarstva znanosti i obrazovanja. U ovogodišnjem ljetnom roku upisalo se gotovo 400 učenika više nego u oba lanjska roka, ljetnom i jesenskom. Lani se, naime, u oba roka upisao 9321 učenik, a sada u ljetnom njih 9710.
Prema usporednoj upisnoj listi ovogodišnjeg ljetnog i oba lanjska roka koju nam je dostavilo Ministarstvo, od 100 trogodišnjih zanimanja njih 58 bilježi rast, a devet programa upisalo je ovoga ljeta jednak broj učenika kao i lani na oba roka.
Najpopularniji su programi kuhar i automehaničar
Najveći je porast broja upisanih u programu kuhar, koji je u ljetnom roku upisao 61 učenik više nego u oba lanjska pa ih je ukupno upisanih sada 1174. Slijede automehatroničari kojih je na ljetnom roku 47 više nego u oba lanjska. Škole su ih upisale 392.
Raste broj i u programu CNC operatera – 71 više nego u lanjska oba roka (ukupno je prvi razred upisalo njih 618), a bilježi se i rast broja u upisu konobara jer je pravo upisa u ljetnom roku ostvario ukupno 521 učenik, 61 više nego u oba lanjska roka.
Rast broja bilježe i stolari, keramičari-oblagači, slastičari, pa i pekari, podopokrivači, stolari, željeznički prometni radnici, zidari, vrtlari, ponešto vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, fasaderi, pa i – dimnjačari. Slabo je i dalje s upisima u programe poput mljekara, brodograditelja i klesara.
“Potres je napravio pomak u razmišljanju”
Jedan od razloga većeg interesa učenika za upis u obrtničke programe ravnatelj Anto Vidović vidi u minulim potresima.
“Moguće je da su posljedice potresa napravile pomak u razmišljanju roditelja u smislu stvaranja pozitivnog mišljenja o graditeljskoj struci. Kada vam strada kuća, a potraga za majstorima postane nemoguća misija, tada se možda i o školi počne drukčije razmišljati. U smislu, ‘sine, možda ipak nisi za visoku školu, ali ima i zanata‘. S druge strane, poslodavci nude praksu našim učenicima gdje ih nauče onome što im treba i dobivaju gotovog majstora koji ostaje kod njih”, kaže Vidović.
Rastu upisne kvote
Usporedbom lanjskih i ovogodišnjih upisa vidljivo je sljedeće: u 2021. u suficitarnim programima ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent i hotelijersko-turistički tehničar ukupna upisna kvota bila je 5916 mjesta, a upisano je ukupno 5137 učenika. U istim je programima u 2022. godini upisna kvota smanjena na 5303 slobodna mjesta, a upisano je ukupno 4815 učenika, dakle 322 učenika manje, što je 13 razrednih odjela manje na bazi 24 učenika u suficitarnim četverogodišnjim strukovnim programima obrazovanja.
U gimnazijskim programima obrazovanja u 2021. bilo je 11.871 upisno mjesto, a upisana su 10.823 učenika, dok je u 2022. kvota uvećana na 12.164 mjesta, a upisano je 11.076 učenika.
Što se tiče trogodišnjih strukovnih programa obrazovanja, koji su uglavnom deficitarni, u Ministarstvu potvrđuju da je ukupna upisna kvota u laganom porastu pa je 2021. planirano 11.660 mjesta, a upisan je 9321 učenik, dok je u 2022. kvota uvećana na 11.696 mjesta, a upisano je 9710 učenika. Pritom se povećanje od 389 učenika odnosi na ljetni upisni rok te još preostaju jesenski i naknadni upisni rok.
Agramerski jahači uredskih stolica na aparatusima.
a što je s obrtničkim školama izvan Zagreba?:)
Ja sam zalil i plakal za strukovnom nakon 1. polugodista gimnazije.
Skužili klinci da je programiranje kurac. Kudos.
I tako će im cijena rada pasti
Odlično, samo mi je žao što će biti razočarani ljudima koji predaju u obrtničkim školama 🙁
E baš će ju se usrečiti s tim poslovima. Ja sam išao u Ugostiteljsku i to je najveća greška u mome životu. Doslovno sve je katastrofa.
Keramicari na aparatima
Zagreb gimnazijska elita na aparatima
Pogledajte im prosjeke ocjena 7. i 8. razreda. Radio sam u obrtu koji je uzimao učenike iz tih “muških”, industrijskih škola. Ta djeca u 2. razredu srednje škole ne znaju da li je veće 3/8 ili 5/4. Većinom puše, piju i idu na utakmice. Obzirom da se radi o vrlo osjetljivim godinama, gdje se počinju formirati interesi, društva, izlasci i sve ostalo, jer škola nije samo nastava, mogu reći da svog sina ne bih nikada upisao u takvu školu. Nemam problem sa strukama tih škola, dapače, ali te škole kao ustanove su dno dna. Barem ove s kojima sam imao iskustva.
Drago mi je za djecu, al brijem da ce se mnogi razocarat kvalitetom samih skola.
Ne znam koliko zainteresiranih se mora prijaviti da bi razredi bili kvalitetni, jer nazalost vecina ekipe koja upisuje obrtnicku su ekipa koja ne upadne u druge skole, sto onemogucuje manjinu da dobije kvalitetno obrazovanje.
Imali smo u gimnaziji profesora povijesti na zamjeni iz obrtnicke skole, covjek je plakao kad se morao vracati jer mu je tu bar pola razreda pratilo predavanja.
15 comments
**Sažetak članka:**
DUGOGODIŠNJI ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Novom Zagrebu Anto Vidović ne pamti da je ikada u ljetnom roku imao popunjenu upisnu kvotu. Za upis učenika u prvi razred 15 trogodišnjih obrtničkih programa, s ukupno 144 mjesta, prijavila su se čak 853 kandidata, piše Jutarnji list.
Ravnatelj je prvo mislio da je riječ o pogrešci u sustavu, a potom se danima zadržao u osjećaju pozitivnog šoka – da četvero učenika na kraju nije odustalo od upisa, škola prvi put od svog osnutka 1991. godine ne bi imala jesenski rok. Za usporedbu, niz godina škola je upisivala 70-ak učenika.
Rast interesa za instalatere grijanja i keramičare
Riječ je o dugogodišnjem trendu slabog interesa za upis u obrtnička zanimanja zbog preferencije učenika i njihovih roditelja prema gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim školama. Međutim, trend se ipak lagano mijenja. Najveći interes ove sezone Obrtnička škola ima za instalatere grijanja i klimatizacije. Za 18 upisnih mjesta prijavilo se više od 100 kandidata, od kojih je za 50-ak to bio prvi izbor, kaže ravnatelj. Slično je s keramičarima.
Porast interesa za obrtnička zanimanja i u nizu drugih škola potvrđuju podaci iz upisne baze Ministarstva znanosti i obrazovanja. U ovogodišnjem ljetnom roku upisalo se gotovo 400 učenika više nego u oba lanjska roka, ljetnom i jesenskom. Lani se, naime, u oba roka upisao 9321 učenik, a sada u ljetnom njih 9710.
Prema usporednoj upisnoj listi ovogodišnjeg ljetnog i oba lanjska roka koju nam je dostavilo Ministarstvo, od 100 trogodišnjih zanimanja njih 58 bilježi rast, a devet programa upisalo je ovoga ljeta jednak broj učenika kao i lani na oba roka.
Najpopularniji su programi kuhar i automehaničar
Najveći je porast broja upisanih u programu kuhar, koji je u ljetnom roku upisao 61 učenik više nego u oba lanjska pa ih je ukupno upisanih sada 1174. Slijede automehatroničari kojih je na ljetnom roku 47 više nego u oba lanjska. Škole su ih upisale 392.
Raste broj i u programu CNC operatera – 71 više nego u lanjska oba roka (ukupno je prvi razred upisalo njih 618), a bilježi se i rast broja u upisu konobara jer je pravo upisa u ljetnom roku ostvario ukupno 521 učenik, 61 više nego u oba lanjska roka.
Rast broja bilježe i stolari, keramičari-oblagači, slastičari, pa i pekari, podopokrivači, stolari, željeznički prometni radnici, zidari, vrtlari, ponešto vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, fasaderi, pa i – dimnjačari. Slabo je i dalje s upisima u programe poput mljekara, brodograditelja i klesara.
“Potres je napravio pomak u razmišljanju”
Jedan od razloga većeg interesa učenika za upis u obrtničke programe ravnatelj Anto Vidović vidi u minulim potresima.
“Moguće je da su posljedice potresa napravile pomak u razmišljanju roditelja u smislu stvaranja pozitivnog mišljenja o graditeljskoj struci. Kada vam strada kuća, a potraga za majstorima postane nemoguća misija, tada se možda i o školi počne drukčije razmišljati. U smislu, ‘sine, možda ipak nisi za visoku školu, ali ima i zanata‘. S druge strane, poslodavci nude praksu našim učenicima gdje ih nauče onome što im treba i dobivaju gotovog majstora koji ostaje kod njih”, kaže Vidović.
Rastu upisne kvote
Usporedbom lanjskih i ovogodišnjih upisa vidljivo je sljedeće: u 2021. u suficitarnim programima ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent i hotelijersko-turistički tehničar ukupna upisna kvota bila je 5916 mjesta, a upisano je ukupno 5137 učenika. U istim je programima u 2022. godini upisna kvota smanjena na 5303 slobodna mjesta, a upisano je ukupno 4815 učenika, dakle 322 učenika manje, što je 13 razrednih odjela manje na bazi 24 učenika u suficitarnim četverogodišnjim strukovnim programima obrazovanja.
U gimnazijskim programima obrazovanja u 2021. bilo je 11.871 upisno mjesto, a upisana su 10.823 učenika, dok je u 2022. kvota uvećana na 12.164 mjesta, a upisano je 11.076 učenika.
Što se tiče trogodišnjih strukovnih programa obrazovanja, koji su uglavnom deficitarni, u Ministarstvu potvrđuju da je ukupna upisna kvota u laganom porastu pa je 2021. planirano 11.660 mjesta, a upisan je 9321 učenik, dok je u 2022. kvota uvećana na 11.696 mjesta, a upisano je 9710 učenika. Pritom se povećanje od 389 učenika odnosi na ljetni upisni rok te još preostaju jesenski i naknadni upisni rok.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
Hredditori natjerali djecu da idu za keramičare
Keramičari ništa?
Bože Isuse
Fala bogu.
Agramerski jahači uredskih stolica na aparatusima.
a što je s obrtničkim školama izvan Zagreba?:)
Ja sam zalil i plakal za strukovnom nakon 1. polugodista gimnazije.
Skužili klinci da je programiranje kurac. Kudos.
I tako će im cijena rada pasti
Odlično, samo mi je žao što će biti razočarani ljudima koji predaju u obrtničkim školama 🙁
E baš će ju se usrečiti s tim poslovima. Ja sam išao u Ugostiteljsku i to je najveća greška u mome životu. Doslovno sve je katastrofa.
Keramicari na aparatima
Zagreb gimnazijska elita na aparatima
Pogledajte im prosjeke ocjena 7. i 8. razreda. Radio sam u obrtu koji je uzimao učenike iz tih “muških”, industrijskih škola. Ta djeca u 2. razredu srednje škole ne znaju da li je veće 3/8 ili 5/4. Većinom puše, piju i idu na utakmice. Obzirom da se radi o vrlo osjetljivim godinama, gdje se počinju formirati interesi, društva, izlasci i sve ostalo, jer škola nije samo nastava, mogu reći da svog sina ne bih nikada upisao u takvu školu. Nemam problem sa strukama tih škola, dapače, ali te škole kao ustanove su dno dna. Barem ove s kojima sam imao iskustva.
Drago mi je za djecu, al brijem da ce se mnogi razocarat kvalitetom samih skola.
Ne znam koliko zainteresiranih se mora prijaviti da bi razredi bili kvalitetni, jer nazalost vecina ekipe koja upisuje obrtnicku su ekipa koja ne upadne u druge skole, sto onemogucuje manjinu da dobije kvalitetno obrazovanje.
Imali smo u gimnaziji profesora povijesti na zamjeni iz obrtnicke skole, covjek je plakao kad se morao vracati jer mu je tu bar pola razreda pratilo predavanja.