Još su neki pokušali rekonstruirati ilirski jezik na temelju toponima, a ne samo ja… Pa, usporedimo rezultate. Oni smatraju da je ilirski jezik bio blisko srodan današnjem albanskom, a ja smatram da je on bio neki centum indoeuropski jezik (a albanski je satem).

3 comments

  1. Objasnio sam zašto smatram da je ilirski jezik bio centum jezik [u svom tekstu o imenu rijeke Karašice](https://flatassembler.github.io/Karasica.doc):

    >Probajmo, da bismo bili objektivniji, navesti argumente za i protiv toga da je ilirski bio centum jezik, to jest, da u njemu indoeuropsko kj prelazilo u k. Argumenti za to bili bi, recimo:
    >
    >1. Imena mnogih rijeka gdje se govorio ilirski jezik počinju s k(+samoglasnik)+r, što bi moglo dolaziti od indoeuropske riječi za konja, *kjers, odakle u keltskim jezicima i u latinskom jeziku dolaze riječi sa značenjem trčati (a nije teško zamislivo da bi od značenja trčati kasnije proizašlo značenje teći). P-vrijednost iznosi negdje između 1/300 i 1/17. Protuargumenti protiv ovog argumenta mogli bi biti da nije općeprihvaćeno da su ta imena rijeka uistinu povezana (što će se možda uskoro promijeniti), te možda da je izvođenje riječi za teći od riječi sa značenjem konj neuvjerljivo.
    >2. Mnogi natpisi na ilirskom jeziku počinju s „klauhi zis”, što je, po svemu sudeći, značilo „Usliši bože (ovu molitvu)”, dakle, riječ „klauhi” dolazila bi od indoeuropskog *kjlew (čuti, uslišiti). Ovdje nije očito kako izračunati p-vrijednost. Protuargument je, naravno, da u mnogim satem jezicima (u kojima kj prelazi u s) postoji iznimka za kj ispred likvida l i r, a da je među njima i albanski jezik.
    >3. Ako pretpostavimo da je ilirski jezik centum jezik, ime Krk može se čitati kao sjeverni, od indoeuropskog *(s)kjeh1weros, odakle dolazi latinska riječ caurus za sjeverni vjetar. Ponovno, nije očito kako izračunati p-vrijednost. Protuargument bi, ja pretpostavljam, bio da -icum i -icta, sufiksi s kojima se ime Krk pojavljuje u antičkim povijesnim izvorima, nisu tipični indoeuropski, pa da onda nije logično pretpostaviti da je ime Krk indoeuropskog podrijetla.
    >4. Ako pretpostavimo da je ilirski jezik centum jezik, ime Incerum, današnja Požega, može se čitati kao srce doline. Nije očito kako ovdje izračunati p-vrijednost.
    >5. Ako pretpostavimo da je ilirski jezik centum jezik, ime Cibelae, današnji Vinkovci, može se čitati kao jaka kuća, to jest, utvrda. Nije očito kako ovdje izračunati p-vrijednost.
    >
    >Argumenti protiv toga da je ilirski bio centum jezik, to jest, argumenti da je ilirski bio satem jezik, koji se obično navode, jesu:
    >
    >1. Albanski jezik je satem jezik. Protu-argument je, naravno, kako znamo da je albanski jezik blisko srodan ilirskome?
    >2. Antičko ime za Podgoricu u Crnoj Gori bio je Birziminium, a današnje ime Podgorica je onda vjerojatno prijevod tog imena, a Birz- vjerojatno dolazi od indoeuropskog *bhergjhs (brdo). Skrivena premisa u tom argumentu je da se z u Birziminium izgovaralo z, što je nevjerojatno. U antici je z u latinskom jeziku označavao, u biti, bilo koji afrikat koji ne postoji u latinskom jeziku, prije svega grčko dz. U tom pogledu, zar nije vjerojatnije da se to ime izgovaralo nešto kao Birdžiminium, te da je riječ o sekundarnoj palatalizaciji? Možda je u ilirskome -rgi- prelazilo u -rdži-, ili tako nešto. P-vrijednost, naravno, opet nije očito kako izračunati.
    >3. Antičko naselje na ušću rijeke Vrbas u Savu zvalo se Osseriatis, a tamo ima mnogo jezera, pa bi to ime moglo biti povezano s hrvatskom riječju jezero. P-vrijednost je, naravno, opet neizračunljiva. Ispravan protu-argument, po meni, bio bi: Zar nije barem toliko vjerojatno da je -ser- u Osseriatis povezano sa ser- u imenima Serapia (rijeka Bednja), Serbinum (Gradiška) i Serota (Virovitica)? Također, ako je riječ jezero uistinu indoeuropskog podrijetla, da ima svoj odraz u ilirskome, zašto je nema u zapisanim starim indoeuropskim jezicima?
    >4. Ilirska riječ za broj pet, potvrđena na nekim natpisima, bila je penkaheh, od indoeuropskog *penkwe, a *kw je u centum jezicima obično ostajalo (kao u latinskom quinque), dok je u satem jezicima prešlo u ‘k’. Protuargument bi mogao biti da se prelazak svakog *kw u ‘k’ dogodio i u točarijanskom jeziku, a on je bio centum jezik.
    >
    >Sve u svemu, čini mi se da se po pitanju je li ilirski bio centum ili satem jezik može napraviti samo jedan znanstveno rigorozan argument (kojemu se može izračunati p-vrijednost), i da je on za to da je ilirski jezik bio centum jezik. Dr. sc. Dubravka Ivšić e-mailom mi je odgovorila da misli da je moguće da je oboje točno, da ilirski jezik nije bio jedan jezik, već zajednički naziv za indoeuropske jezike koji su se govorili na ovim prostorima, a koji međusobno nisu bili blisko srodni. Razumijem zašto se ta ideja čini privlačnome, ali, kao znanstvenici, moramo se zapitati je li ona falsifijabilna. Meni se čini da nije.

Leave a Reply