Zbog načina i pravila preračunavanja, kad se uvede euro 1.1.2023. isplati se više puta mijenjati manji iznos, nego odjednom veći iznos.

Primjer: ako se ode na [https://euro.hr/](https://euro.hr/) može se vidjeti da je prema kalkulatoru 1000 kn = 132.72 €. Razlog je taj što je 1000/7.53450 = 132.7228084… što se zaokružuje na 132.72

Međutim, na istom kalkulatoru se može vidjeti da je 999.95 kn = 132.72 €, zato što je 999.95/7.53450 = 132.716172… pravila zaokruživanja kažu da ako je treća znamenka 5 ili veća, onda se druga znamenka diže za jedan, tj 132.72.

Dakle – onaj tko odjednom dođe u banku sa 10000 kn dobit će 1327.23 €.

Onaj tko 11 puta u banku, 10 puta mijenja 999.95 kn dobit će 132.72 € x 10 tj 1327.20 €, a 11. put mijenja 0.50 kn i dobiva 0.07 €. Sveukupno je promijenio (999.95 kn x 10 + 0.50 kn x 1) i sveukupno je dobio (132.72 € x 10 + 0.07 €) = 1327.27 €, tj. 4 centa više nego da mijenja sve odjednom. Profit 32 lipe.

Možda djeluje zanemarivo, ali efekt se osjeti sve više ako se mijenja što sitnije.

Onaj tko mijenja 100 puta po 99.95 kn + 1 puta 5 kn dobit će (13.27 € x 100 + 0.66 € x 1) = 1327.66 €. Profit 3.25 kn.

I dalje sitno. Međutim, kad dođemo do ekstrema postaje zanimljivo. Ako izračunamo koja je najmanja vrijednost za koju možemo dobiti 1 eurocent dođemo do toga da se za 4 lipe može dobiti 0.01 €, zato što je 0.04/7.53450 = 0.00530… treća decimala je 5 i zaokružujemo na 0.01.

U teoriji, netko tko bi 10000 kn usitnio u kovanice od jedne ili dvije lipe, i ušetao u banku 250 tisuća puta, svaki put mijenjajući 0.04 kn dobio bi (0.01€ x 250000) = 2500 €. Profit 8836.25 kn. Efektivni tečaj 1 € = 4 kn

31 comments

  1. Kad ti je već dosadno, izračunaj vrijeme potrebno da usitniš 10,000 kuna u kovanice od jedne ili dvije lipe te vrijeme da odeš u banku 250 tisuća puta…

    I izrazi ga kao postotak prosječnog životnog vijeka u Hrvatskoj.

  7. Ono kad študent matematike nema kamo izići u petak navečer pa dobijemo ovo.

    Šalu na stranu – poddržavam ovakvo mozganje:)

  8. Meni je životni san prodavati sladoled. PDV na slastice je 13%. To znači da ako nekome naplatiš 3 lipe, ne trebaš naplatiti PDV zato jer je 13% poreza na iznos od 0,03 kn = 0,0039 kn, što se zaokružuje na 0,00 kn.

    Znači, za kuglicu sladoleda od 12 kn, samo izdaš 400 računa, i legalno si državi izbjegao platiti porez od 1,56 kn.

    Zapratite me za još savjeta kako legalno izbjeći porez.

  10. Ne znam što bih rekao na ovo. Prvi refleks je da ti čestitam, ali već odmah nakon toga sam lagano zabrinut. Jesi ok? XD

  13. Ovo me podsjetilo na one računice kako zaraditi na mijenjaju funti u čarobnjačke galeone i obrnuto, jer je tečaj fiksan, a galeoni su od čistog (?) zlata, pa se da zaraditi mijenjanjem ovisno o cijeni zlata u bezjačkom svijetu.

  14. mislim da više ne postoje kovanice od 1 lipe…. no, ako dođeš sa kovanicom od 2 lipe pitanje je kako će to promijeniti u eure

  15. “U teoriji, netko tko bi 10000 kn usitnio u kovanice od jedne ili dvije lipe, i ušetao u banku 250 tisuća puta, svaki put mijenjajući 0.04 kn dobio bi (0.01€ x 250000) = 2500 €. Profit 8836.25 kn. Efektivni tečaj 1 € = 4 kn”

    *”This time next year we will be millionaires”*

  18. Odlično zapažanje. Al ono što je zbilja zanimljivo je kad uzmeš tvoju formulu i preneseš je na neku cjelokupnu novčanu masu, toliko će novca zapravo biti ukradeno građanima.

    Uslovno rečeno ukradeno. Prije je… “nestanak”.

  20. Pocni malo više cijeniti svoje vrijeme, pa ćeš vidjesti da si već previše platio ovu analizu, a da ne govorimo o 100 dolazaka u banku.

  22. Ovo su kao oni “financijski gurui” na YouTubeu. Ovo je jedino isplativo ako živiš iznad banke i apsolutno ništa cijeli dan ne radiš. Za sve ostalo je razlika toliko zanemariva da je žalosno uopće što si toliko megabajta prometa i servera potrošio da ovo napišeš. Također, vidim da studij matematike ide dobro, lijepocza čuti…

    S obzirom da voliš matematiku, evo ti malo podataka. Da 250 tisuća puta odeš u banku, trebao bi u jednom danu (24 sata) otići 29 puta, i tako svaki dan (vikendi, praznici, blagdani i radni dani), cijelu godinu. Ako uzmeš realno radno vrijeme, uopće ne želim računati… Matematika je lijepa stvar, ali ako čovjek koji ju koristi nema dodira sa stvarnim svijetom, lako može postati besmislena i nepotrebna. Pa ti vidi je li ti bolje 3 godine hodati po bankama ili ti je jednostavnije u godinu dana na neki drugi način zaraditi tisuću eura 😂😂

  23. Jel to znači da će netko s puno novca profitirati? Većina novca kojeg ljudi imaju uopće nisu u kovanicama i novčanicama, nego su digitalni novci na računima. Netko si digitalno može konvertirati dio po dio, teoretski. Ako se ne boji da će se zapisi gledati ili ako uopće ima zapisa.

  26. Koliko ti treba vremena da u banci promijeniš kune u eure, uz čekanje na red. Recimo da je prosječno 10 minuta.

    250.000 x 10 = 2.500.000 minuta. To je 2.500.000 / 60 = 41.667 sati. Kad se uzme da prosječan mjesec od 22 radna dana po 8 sati, to je 176 sati/mjesečno. 41.666.67 / 176 = 236.74 mjeseci rada. Slobodnih dana imaš za cca. 1 mjesec (11 mjeseci godišnje radiš), dakle: 236.74 / 11 = 21.52 godine rada po punom radnom vremenu. Za ukupnu plaću od 8836.25 kn. Dakle, 34.22 kn/mjesečna plaća. Seems fair.

  31. Isplati se samo ako utroseno vrijeme za tih par kuna nema nikakvu vrijednost. Ako si se s ovim zajebavao 4 sata, a ‘zaradio’ 20 kuna, to je satnica u razini skupljanja plastičnih boca. Samo je skupljanje boca manje ponižavajuće nego dolaziti 10x na šalter sa sitnišem

Leave a Reply