Ponukan raspravom o predratnim tvornicama za koje je ustaljeno mišljenje da su nastale u SFRJ koja je ponukana raspravom povodom rođendana Franje Josipa odlučio sam napraviti kartu s označenim tvornicama iz originalnog popisa, kao i nekim dodatnim poznatijim tvornicama. Uz ove tvornice, bilo je nebrojeno manjih tvornica i obrta koji su se nalazili uglavnom na području Črnomerca, Trešnjevke, Savske, te uz Radničku cestu.
Ovdje navedene lokacije uglavnom ne predstavljaju originalne lokacije ovih poduzeća (jer su one uistinu osnivane kao obrti u neadekvatnim prostorima te su se često selile) nego njihove prve (ili prve poznate) namjenske tvorničke komplekse. Na svim navedenim lokacijama tvornice se nalaze od prije 2. svjetskog rata, odnosno popis ne uključuje preseljenja ili proširenja nakon rata. U zagradama su uglavnom godine osnivanja poduzeća, a ne gradnji dotičnih tvorničkih zgrada.
Tvornice iz originalnog popisa:
1. Badel, Zagreb (1862.) – Vlaška 116
2. Cedevita, Zagreb (1929.) – Planinska 15
3. DTR, Zagreb (1914.) – Krajiška 20
4. Elka, Zagreb (1927.) – Martićeva
5. Franck, Zagreb (1892.) – Vodovodna 20
6. Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.) – Dalmatinska 11
7. Gredelj, Zagreb (1894.) – Vukovarska
8. Jadran (Silk tvornica čarapa), Zagreb (1930.) – Supilova 7?
9. Katran (Tvornica Antun Res), Zagreb (1890.) – Radnička 27
10. Končar (Elektra), Zagreb (1921.) – Fallerovo šetalište 20
11. Kraš (Union), Zagreb (1911.) – Branimirova 29
12. Lipa Mill, Zagreb (1907.) – Maksimirska 10?
13. Medika, Zagreb (1922.) – Jukićeva 12
14. Pliva, Zagreb (1921.) – Prilaz baruna Filipovića 25
15. Prvomajska (Tvornica Braća Ševčik), Zagreb (1936.) – Grada Mainza 20
16. TOZ-Penkala, Zagreb (1937.) – Branimirova 45
17. Tvornica duhana, Zagreb (1817.) – Klaićeva 13
18. Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.) – Ilica 222
19. Zvijezda ulje (Prva hrvatska tvornica ulja), Zagreb (1916.) – Branimirova
Ostale tvornice kojih sam se sjetio ili uspio pronaći informacije, uglavnom više ne rade:
Chromos (Tvornica Moster), Zagreb (1920.) – Radnička?
Dukat (Gradska mljekara), Zagreb (1912.) – Radićeva?
Jamnica, Zagreb (1828.) – ?
Pastor, Zagreb (1930.) – Vlaška?
TEŽ, Zagreb (1929.) – ?
Ovim popisom i kartom htio sam prikazati da protivno mišljenjima mnogih komentatora, velik broj ovih tvornica u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a neke već i za vrijeme Austro-Ugarske, nisu bile obični obrti i manufakuture nego značajne tvornice u velikim namjenski građenim tvorničkim kompleksima s (tada) modernom mehanizacijom i opremom, te s od nekoliko desetaka pa do više stotina zaposlenika. Nadalje, ovo su samo poznatije tvornice, a malih obrta je samo u Zagrebu bilo na stotine, mnogi od njih su imali po nekoliko zaposlenih te su proizvodima i uslugama opskrbljivali gradsku populaciju, odnosno bili su značajan faktor u industriji.
Ako imate informacije o drugim tvornicama ili želite ispraviti ovdje navedene informacije, slobodno napišite kako bih mogao nadopuniti popis! Namjeravam složiti i kratke opise ovih tvornica s brojevima zaposlenih (prije 2. svjetskog rata, ako je poznato).
Zasto samo ne uzmes statisticke podatke o industrijskoj proizvodnji kroz godine i usporedis razna razdoblja?
Poduzetnici i kapitalisti osnovali firme koju su im komunistički okupatori oteli i dobrano zatukli u zemlju. I nije to samo tako u Hrvatskoj, da se ne lažemo.
Usppređuješ Braću Ševčik sa stotinjak radnika 1940. sa Prvomajskom koja je osamdesetih samo u Zagrebu zapošljavala preko 3.500 radnika, i još toliko u svojim filijalama u drugim krajevima Hrvatske?
točno utvrđivanje činjeničnog stanja osnova je za razumijevanje povijesti, i može smetati samo onima koji od nerazumijevanja imaju koristi.
Šta će nam tvornice? Pogledaj Irsku i Estoniju.
Ajme jebeno. Hvala, OP.
Vidim svoju zgradu
Ne ne svađamo se oko toga svađamo se oko toga što ne moze proznat da gdz krade
Na svakom ozbiljno studiju Povijesti profesor/ica bi te poslala van iz kabineta da kazes da se Hrvatska/Jugoslavija znacajnije industrijalizirala prije 1945. godine.
Implicitas da su industrijalizacija prije i nakon 1945 otprilike jednake. Lol.
Nego, daj ti nama neki hard data. Recimo stope industrijskig rasta i usporedi nas sa Zapadnom Europom.
Onda ces vidjet zasto se kaze da je industrijalizacija prije 1945 bila dosta slaba, i zapocinje tek u socijalizmu.
O neee!! BUT YOU CAN’T HAVE INDUSTRY WITHOUT TITO!
13 comments
Ponukan raspravom o predratnim tvornicama za koje je ustaljeno mišljenje da su nastale u SFRJ koja je ponukana raspravom povodom rođendana Franje Josipa odlučio sam napraviti kartu s označenim tvornicama iz originalnog popisa, kao i nekim dodatnim poznatijim tvornicama. Uz ove tvornice, bilo je nebrojeno manjih tvornica i obrta koji su se nalazili uglavnom na području Črnomerca, Trešnjevke, Savske, te uz Radničku cestu.
Ovdje navedene lokacije uglavnom ne predstavljaju originalne lokacije ovih poduzeća (jer su one uistinu osnivane kao obrti u neadekvatnim prostorima te su se često selile) nego njihove prve (ili prve poznate) namjenske tvorničke komplekse. Na svim navedenim lokacijama tvornice se nalaze od prije 2. svjetskog rata, odnosno popis ne uključuje preseljenja ili proširenja nakon rata. U zagradama su uglavnom godine osnivanja poduzeća, a ne gradnji dotičnih tvorničkih zgrada.
Tvornice iz originalnog popisa:
1. Badel, Zagreb (1862.) – Vlaška 116
2. Cedevita, Zagreb (1929.) – Planinska 15
3. DTR, Zagreb (1914.) – Krajiška 20
4. Elka, Zagreb (1927.) – Martićeva
5. Franck, Zagreb (1892.) – Vodovodna 20
6. Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.) – Dalmatinska 11
7. Gredelj, Zagreb (1894.) – Vukovarska
8. Jadran (Silk tvornica čarapa), Zagreb (1930.) – Supilova 7?
9. Katran (Tvornica Antun Res), Zagreb (1890.) – Radnička 27
10. Končar (Elektra), Zagreb (1921.) – Fallerovo šetalište 20
11. Kraš (Union), Zagreb (1911.) – Branimirova 29
12. Lipa Mill, Zagreb (1907.) – Maksimirska 10?
13. Medika, Zagreb (1922.) – Jukićeva 12
14. Pliva, Zagreb (1921.) – Prilaz baruna Filipovića 25
15. Prvomajska (Tvornica Braća Ševčik), Zagreb (1936.) – Grada Mainza 20
16. TOZ-Penkala, Zagreb (1937.) – Branimirova 45
17. Tvornica duhana, Zagreb (1817.) – Klaićeva 13
18. Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.) – Ilica 222
19. Zvijezda ulje (Prva hrvatska tvornica ulja), Zagreb (1916.) – Branimirova
Ostale tvornice kojih sam se sjetio ili uspio pronaći informacije, uglavnom više ne rade:
20.Tvornica Gorica (1928.) – Šubićeva 55
21.Ciglana (1895.) – Ilica 282
22.Gradska klaonica (1928.) – Heinzelova 66
23.Tvornica C. D. Gaon (1929.) – Banjavčićeva 1
24.Tvornica za pamučnu industriju (Tvornica tekstila Trgovišće, 1924.) – Prilaz baruna Filipovića
25.Paromlin (1862.) – Paromlinska
26.Kožara (1864.) – Kožarska
27.Tvornica svile (Bubara, 1892.)– Adžijina 9
28.Tvornica namještaja Bothe i Ehrmann (1895.) – Savska 25
29.Tvornica Rožankowski i drug (1898.) – Savska 27
30.Tvornica keksa Bizjak (1923.) – Savska 32
31.Pan papir (Zagrebačka dionička tvornica papira, 1893.) – Zavrtnica 17
32.Prva hrvatska tvornica strojeva i ljevaonica željeza (1899.) – Magazinska 13
33.Tvornica baterija Croatia (1896.) – Koturaška 69
34.(nije na karti) Cementara (1908.) – Podsused
Nepoznate lokacije:
Chromos (Tvornica Moster), Zagreb (1920.) – Radnička?
Dukat (Gradska mljekara), Zagreb (1912.) – Radićeva?
Jamnica, Zagreb (1828.) – ?
Pastor, Zagreb (1930.) – Vlaška?
TEŽ, Zagreb (1929.) – ?
Ovim popisom i kartom htio sam prikazati da protivno mišljenjima mnogih komentatora, velik broj ovih tvornica u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a neke već i za vrijeme Austro-Ugarske, nisu bile obični obrti i manufakuture nego značajne tvornice u velikim namjenski građenim tvorničkim kompleksima s (tada) modernom mehanizacijom i opremom, te s od nekoliko desetaka pa do više stotina zaposlenika. Nadalje, ovo su samo poznatije tvornice, a malih obrta je samo u Zagrebu bilo na stotine, mnogi od njih su imali po nekoliko zaposlenih te su proizvodima i uslugama opskrbljivali gradsku populaciju, odnosno bili su značajan faktor u industriji.
Ako imate informacije o drugim tvornicama ili želite ispraviti ovdje navedene informacije, slobodno napišite kako bih mogao nadopuniti popis! Namjeravam složiti i kratke opise ovih tvornica s brojevima zaposlenih (prije 2. svjetskog rata, ako je poznato).
Zasto samo ne uzmes statisticke podatke o industrijskoj proizvodnji kroz godine i usporedis razna razdoblja?
Poduzetnici i kapitalisti osnovali firme koju su im komunistički okupatori oteli i dobrano zatukli u zemlju. I nije to samo tako u Hrvatskoj, da se ne lažemo.
Usppređuješ Braću Ševčik sa stotinjak radnika 1940. sa Prvomajskom koja je osamdesetih samo u Zagrebu zapošljavala preko 3.500 radnika, i još toliko u svojim filijalama u drugim krajevima Hrvatske?
točno utvrđivanje činjeničnog stanja osnova je za razumijevanje povijesti, i može smetati samo onima koji od nerazumijevanja imaju koristi.
Šta će nam tvornice? Pogledaj Irsku i Estoniju.
Ajme jebeno. Hvala, OP.
Vidim svoju zgradu
Ne ne svađamo se oko toga svađamo se oko toga što ne moze proznat da gdz krade
Na svakom ozbiljno studiju Povijesti profesor/ica bi te poslala van iz kabineta da kazes da se Hrvatska/Jugoslavija znacajnije industrijalizirala prije 1945. godine.
Implicitas da su industrijalizacija prije i nakon 1945 otprilike jednake. Lol.
Nego, daj ti nama neki hard data. Recimo stope industrijskig rasta i usporedi nas sa Zapadnom Europom.
Onda ces vidjet zasto se kaze da je industrijalizacija prije 1945 bila dosta slaba, i zapocinje tek u socijalizmu.
O neee!! BUT YOU CAN’T HAVE INDUSTRY WITHOUT TITO!
Koje od tih tvornica su ostale unutar zagreba?
Svaka čast na trudu