Zanimljivo mi je kako je na poljskom 8. Mjesec srpanj a 11. Je listopad. Kao da konstantno kasne za nama jedan mjesec
Krivo, u Bosni je Zvizdanj.
siječanj – sjeku se drva
veljača – dani su sve veći i priroda se mijenja iliti velja
ožujak – olažujak, kao varljivo vrijeme pa samo laže
travanj – trava, navodno najzeleniji mjesec u godini
svibanj – cvate svib
lipanj – cvate lipa
srpanj – žanje se žito, a prije se to obavljalo srpom
kolovoz – ovo s polja se kolima vozilo u spremišta/sjenike,itd.
rujan – od glagola “rjati” – glasanje jelena ( kaže se još i da jelen laje )
listopad – pada lišće
studeni – kao studen, jako hladan, s temperaturama ispod nule
prosinac – ili od ” prositi” ili od “prosine” kao sunce naglo sine
​
ovi nazivi mjeseca su pak neki dobili po božanstvima, neki po mjenjanju prirode, a neki po brojevima.
Pa eto nešto što nam je ostalo od staroslavenskog, nama i Poljacima.
Ono kad su i Mađari jezično usklađeni sa većinom Europe hahahahahahah
Meni je šteta, da smo u Sloveniji preuzeli ove Latinske nazive. Tamo još u 19. stoljeću smo imali ova imena:
1. Prosinec (iz “proso”)
2. Svečan (iz “sveča” hr. svijeća)
3. Sušec (iz “sušiti” hr. osušiti)
4. Mali Traven (iz “trava”)
5. Veliki Traven (iz “trava”)
6. Rožnik (iz “roža” hr. cvijet)
7. Mali Srpan (iz “srp”)
8. Veliki Srpan (iz “srp”)
9. Kimavec (iz “kimati” u smislu “voće kima na granama)
10. Vinotok
11. Listopad
12. Gruden (iz “gruda”, hr. grudica zemlje)
Postoje još druge verzije, ali ove mislim da su bile oficijelne.
12 comments
Ne kužim zašto bismo morali biti ko i svi ostali
Zanimljivo mi je kako je na poljskom 8. Mjesec srpanj a 11. Je listopad. Kao da konstantno kasne za nama jedan mjesec
Krivo, u Bosni je Zvizdanj.
siječanj – sjeku se drva
veljača – dani su sve veći i priroda se mijenja iliti velja
ožujak – olažujak, kao varljivo vrijeme pa samo laže
travanj – trava, navodno najzeleniji mjesec u godini
svibanj – cvate svib
lipanj – cvate lipa
srpanj – žanje se žito, a prije se to obavljalo srpom
kolovoz – ovo s polja se kolima vozilo u spremišta/sjenike,itd.
rujan – od glagola “rjati” – glasanje jelena ( kaže se još i da jelen laje )
listopad – pada lišće
studeni – kao studen, jako hladan, s temperaturama ispod nule
prosinac – ili od ” prositi” ili od “prosine” kao sunce naglo sine
​
ovi nazivi mjeseca su pak neki dobili po božanstvima, neki po mjenjanju prirode, a neki po brojevima.
Pa eto nešto što nam je ostalo od staroslavenskog, nama i Poljacima.
Ono kad su i Mađari jezično usklađeni sa većinom Europe hahahahahahah
Meni je šteta, da smo u Sloveniji preuzeli ove Latinske nazive. Tamo još u 19. stoljeću smo imali ova imena:
1. Prosinec (iz “proso”)
2. Svečan (iz “sveča” hr. svijeća)
3. Sušec (iz “sušiti” hr. osušiti)
4. Mali Traven (iz “trava”)
5. Veliki Traven (iz “trava”)
6. Rožnik (iz “roža” hr. cvijet)
7. Mali Srpan (iz “srp”)
8. Veliki Srpan (iz “srp”)
9. Kimavec (iz “kimati” u smislu “voće kima na granama)
10. Vinotok
11. Listopad
12. Gruden (iz “gruda”, hr. grudica zemlje)
Postoje još druge verzije, ali ove mislim da su bile oficijelne.
Avgust se govorilo u Jugoslaviji. Pametnom dosta.
/s
>nismo jedino
Stvarno se nadam da je tipfeler
Antonšćak
Sičan
Marač
Avril
Maj
Pomajić
Žetvenjak
Angušt
Smokvenjak
Miholjšćak
Martinšćak
Prosunac
A baš smo kolovoz…
Ali Maroko i Alžir Jakbmatiancom?