Na stranu sad smislenost koncepta i uopće primjenjivost u praksi – do zaključka se dođe kroz istraživanje. Međutim, pogodili ste, “Hrvatska je na njoj [interaktivnoj karti svijeta s projektima nacionalnih digitalnih valuta, koju možete pronaći [ovdje](https://cbdctracker.org/)] siva, što znači da Hrvatska narodna banka ne radi niti na jednom projektu CBDC-a”.
**Članak:**
Međunarodni monetarni fond (MMF) izvijestio je kako je u bankarskom sektoru u svijetu sve češća pojava projekata koji se tiču digitalnih valuta koje bi izdavale središnje banke. One su poznate pod pojmom Central bank digital currencies (CBDC), a u praksi bi trebale biti digitalne inačice gotovine, tj. fiat valuta koje izdaju i reguliraju središnje banke. Njihovo širenje na gotovo cijeli svijet u posljednjim je godinama potaknuto tehnološkim napretkom u području kriptovaluta, kao i sve manje korištenje gotovine u platnim transakcijama.
97 zemalja i stotine projekata
Središnje banke mnogih zemalja u posljednjih su 5 godina počele koketirati s digitalnim valutama, pa su neke krenule u projekte istraživanja, dok druge aktivno razvijaju projekte nacionalnih službenih valuta zasnovanih na blockchainu i drugim digitalnim tehnologijama. Od 2020. godine taj trend je dodatno osnažen, a broj središnjih banaka koje su se upustile u te vode gotovo je utrostručen – pa tako podaci MMF-a kažu da je u srpnju ove godine zabilježeno 97 takvih projekata.
Porast popularnosti CBDC-a MMF
Od njih, 65 je u fazi istraživanja, za 15 postoji dokaz koncepta, dodatnih 15 ima i pilot verzije digitalnih CBDC valuta, a samo dva su i službeno lansirana: oni u Nigeriji i Bahamima. Interaktivnu kartu svijeta s projektima nacionalnih digitalnih valuta možete pronaći ovdje.
Hrvatska je na njoj siva, što znači da Hrvatska narodna banka ne radi niti na jednom projektu CBDC-a, dok, primjerice, uz Sloveniju stoji da su u fazi istraživanja s projektima digitalnog eura i valute stella, također pod vodstvom Europske središnje banke.
Tko sve u svijetu radi na središnjoj nacionalnoj kriptovaluti? MMF
Prednosti i rizici
Digitalne valute središnjih banaka trebale bi povećati sigurnost i učinkovitost platnih sustava, poslužiti za promociju financijske uključenosti šire populacije, ali i potaknuti konkurenciju te osnažiti financijske sustave, ubrzati provođenje transakcija, sve uz niže troškove.
Ipak, pri njihovom uvođenju potrebno je voditi računa o stabilnost klasičnog financijskog sustava. Za lansiranje nacionalnih digitalnih valuta ključna će biti njihova prihvaćenost u javnosti, tj. potražnja za takvim financijskim instrumentima. MMF upozorava i na rizike o kojima središnje banke moraju razmišljati – u prvom redu to je rizik od povlačenja prevelike količine gotovine iz banaka kako bi se ona pretvorila u CBDC, što bi moglo dovesti do krize u bankarskom sektoru. Ističe se i nezanemariv rizik od kibernetičkih napada na nove financijske sustave.
Sredisnje banke osim par casnih izuzetaka odavno rade za internacionalne bankare, krupni kapital i protiv svojih naroda. Njihov ultimativni cilj je globalna digitalna valuta kojom ce kontrolirati cijeli svijet (ili bar zapadni) i koju ce uvesti nakon mega valutne krize. Sve je ovo samo priprema za nesto što ce se dogoditi za 7-10 godina, vjerojatno bude rusenje dolara/eura i instalacija digi globa.
Je i mazi da Ce nam obrisati lovu koju ne potrošimo . Treba to odjebat
4 comments
Na stranu sad smislenost koncepta i uopće primjenjivost u praksi – do zaključka se dođe kroz istraživanje. Međutim, pogodili ste, “Hrvatska je na njoj [interaktivnoj karti svijeta s projektima nacionalnih digitalnih valuta, koju možete pronaći [ovdje](https://cbdctracker.org/)] siva, što znači da Hrvatska narodna banka ne radi niti na jednom projektu CBDC-a”.
**Članak:**
Međunarodni monetarni fond (MMF) izvijestio je kako je u bankarskom sektoru u svijetu sve češća pojava projekata koji se tiču digitalnih valuta koje bi izdavale središnje banke. One su poznate pod pojmom Central bank digital currencies (CBDC), a u praksi bi trebale biti digitalne inačice gotovine, tj. fiat valuta koje izdaju i reguliraju središnje banke. Njihovo širenje na gotovo cijeli svijet u posljednjim je godinama potaknuto tehnološkim napretkom u području kriptovaluta, kao i sve manje korištenje gotovine u platnim transakcijama.
97 zemalja i stotine projekata
Središnje banke mnogih zemalja u posljednjih su 5 godina počele koketirati s digitalnim valutama, pa su neke krenule u projekte istraživanja, dok druge aktivno razvijaju projekte nacionalnih službenih valuta zasnovanih na blockchainu i drugim digitalnim tehnologijama. Od 2020. godine taj trend je dodatno osnažen, a broj središnjih banaka koje su se upustile u te vode gotovo je utrostručen – pa tako podaci MMF-a kažu da je u srpnju ove godine zabilježeno 97 takvih projekata.
Porast popularnosti CBDC-a MMF
Od njih, 65 je u fazi istraživanja, za 15 postoji dokaz koncepta, dodatnih 15 ima i pilot verzije digitalnih CBDC valuta, a samo dva su i službeno lansirana: oni u Nigeriji i Bahamima. Interaktivnu kartu svijeta s projektima nacionalnih digitalnih valuta možete pronaći ovdje.
Hrvatska je na njoj siva, što znači da Hrvatska narodna banka ne radi niti na jednom projektu CBDC-a, dok, primjerice, uz Sloveniju stoji da su u fazi istraživanja s projektima digitalnog eura i valute stella, također pod vodstvom Europske središnje banke.
Tko sve u svijetu radi na središnjoj nacionalnoj kriptovaluti? MMF
Prednosti i rizici
Digitalne valute središnjih banaka trebale bi povećati sigurnost i učinkovitost platnih sustava, poslužiti za promociju financijske uključenosti šire populacije, ali i potaknuti konkurenciju te osnažiti financijske sustave, ubrzati provođenje transakcija, sve uz niže troškove.
Ipak, pri njihovom uvođenju potrebno je voditi računa o stabilnost klasičnog financijskog sustava. Za lansiranje nacionalnih digitalnih valuta ključna će biti njihova prihvaćenost u javnosti, tj. potražnja za takvim financijskim instrumentima. MMF upozorava i na rizike o kojima središnje banke moraju razmišljati – u prvom redu to je rizik od povlačenja prevelike količine gotovine iz banaka kako bi se ona pretvorila u CBDC, što bi moglo dovesti do krize u bankarskom sektoru. Ističe se i nezanemariv rizik od kibernetičkih napada na nove financijske sustave.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
Sredisnje banke osim par casnih izuzetaka odavno rade za internacionalne bankare, krupni kapital i protiv svojih naroda. Njihov ultimativni cilj je globalna digitalna valuta kojom ce kontrolirati cijeli svijet (ili bar zapadni) i koju ce uvesti nakon mega valutne krize. Sve je ovo samo priprema za nesto što ce se dogoditi za 7-10 godina, vjerojatno bude rusenje dolara/eura i instalacija digi globa.
Je i mazi da Ce nam obrisati lovu koju ne potrošimo . Treba to odjebat