Nedostatak radne snage toliko je pogodio državne službe da je Ministarstvo pravosuđa i uprave prisiljeno mijenjati Zakon o državnim službenicima i namještenicima. U savjetovanje sa zainteresiranom javnošću uvršten je obrazac prethodne procjene za izmjenu ovoga zakona, po kojemu bi državni službenici nastavili raditi do 67. godine života. Ideja je da starosna mirovina, nakon što državni službenik za nju ispuni uvjete s navršenih 65 godina, ne nastupi po sili zakona, nego bi on u punom ili skraćenom vremenu mogao nastaviti raditi do 67. godine.
Krajem godine odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima, a radna mjesta neće se moći popuniti jer je slab interes kandidata za rad u državnoj službi. U praksi je obustavljen veći broj javnih natječaja jer se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja, navodi se u obrascu koji je pušten u javno savjetovanje.
Izmjene propisa
O trendu govori podatak da je na dan 31. prosinca 2020. u državnoj službi bilo zaposleno 58.498 osoba, a na isti datum 2021. njih 58.020, što je 498 zaposlenih manje. Trend se nastavlja, pa je samo u posljednja tri mjeseca iz državne službe otišlo još 40-ak zaposlenika. Od 2015. godine, kada se počelo pratiti kretanje zaposlenih u državnim službama, do danas otišlo je oko tisuću službenika.
U obrazloženju obrasca za procjenu izmjene propisa navodi se da državnom službeniku, prema važećem Zakonu o državnim službenicima, služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik ne dogovore drukčije vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina.
Izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi i nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.
Također, uskladile bi se odredbe Zakona o državnim službenicima s člankom 99., stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem se ne obustavlja mirovina korisniku starosne mirovine koji nakon ostvarenja prava na mirovinu nastavi raditi kod poslodavca do polovice punog radnog vremena, uz izmijenjen ugovor o radu, kao i korisniku starosne mirovine koji se zaposli do polovice punog radnog vremena, navodi se u obrascu.
Deficitarna zanimanja
U Ministarstvu pravosuđa i uprave pojašnjavaju da je posrijedi usklađivanje sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi koji predviđa da tamo gdje postoji potreba za radnim mjestom službenik može nastaviti raditi i nakon što stekne pravo na odlazak u starosnu mirovinu. Time se nadomješta potreba za deficitarnim zanimanjima ili u slučajevima kada se nitko nije javio na natječaj. Nastavak rada vrijedio bi za one koji to žele i na period koji žele, a ne nužno još dvije godine, do navršenih 67 godina života.
Druga izmjena odnosi se na konzumiranje mogućnosti koja je uvedena u Zakon o mirovinskom osiguranju i vrijedila je za privatni sektor, a znači da osobe koje su već otišle u mirovinu mogu raditi na pola radnog vremena. – Time se omogućava da i neko tijelo državne uprave, ako ima potrebu za nekim tko bi radio pola radnog vremena, zaposli osobu koja je u mirovini. Svojevrsna je prednost ove opcije što nema starosnog ograničenja – kažu u Ministastvu pravosuđa i uprave uz napomenu da je u Hrvatskoj prosjek odlaska u mirovinu s 35 godina staža, a u Europi s 38 ili 40 godina.
fali zapisničarkih za 4500kn, izrabljivali žene zadnjih 20tak godina bez povećanja plaće pa ih sad fali… kako smo pametni i dobro vodimo svoje ministarstvo
Privatni sektor je počeo prestizati javni još prije nekoliko godina i te ne za malo! A da se razumijemo ovo ima loših posljedica al za trenutne hrvatske prilike je odlična stvar. Više mi je komično to što su na ovo trebali reagirati još prije 2-3 godine, al naravno čeka se da voda dođe do glave.
priprema se odstupnica kad proglase tatu-penzića sa pola miijarde na računu nevinim, pa neće čovjek u starosti gladovat valjda..
>Izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice **nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi** i nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.
Kaj se na hvali plenki stručnjacima svakih pet minuta?
Nek im Nepalci i Filipinci rade.
Ovo je tek početak. Privatni sektor se i dalje nije prilagodio drastičnim padu dostupne radne snage, a gdje će tek javni?
8 comments
**Članak:**
Nedostatak radne snage toliko je pogodio državne službe da je Ministarstvo pravosuđa i uprave prisiljeno mijenjati Zakon o državnim službenicima i namještenicima. U savjetovanje sa zainteresiranom javnošću uvršten je obrazac prethodne procjene za izmjenu ovoga zakona, po kojemu bi državni službenici nastavili raditi do 67. godine života. Ideja je da starosna mirovina, nakon što državni službenik za nju ispuni uvjete s navršenih 65 godina, ne nastupi po sili zakona, nego bi on u punom ili skraćenom vremenu mogao nastaviti raditi do 67. godine.
Krajem godine odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima, a radna mjesta neće se moći popuniti jer je slab interes kandidata za rad u državnoj službi. U praksi je obustavljen veći broj javnih natječaja jer se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja, navodi se u obrascu koji je pušten u javno savjetovanje.
Izmjene propisa
O trendu govori podatak da je na dan 31. prosinca 2020. u državnoj službi bilo zaposleno 58.498 osoba, a na isti datum 2021. njih 58.020, što je 498 zaposlenih manje. Trend se nastavlja, pa je samo u posljednja tri mjeseca iz državne službe otišlo još 40-ak zaposlenika. Od 2015. godine, kada se počelo pratiti kretanje zaposlenih u državnim službama, do danas otišlo je oko tisuću službenika.
U obrazloženju obrasca za procjenu izmjene propisa navodi se da državnom službeniku, prema važećem Zakonu o državnim službenicima, služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik ne dogovore drukčije vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina.
Izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi i nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.
Također, uskladile bi se odredbe Zakona o državnim službenicima s člankom 99., stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem se ne obustavlja mirovina korisniku starosne mirovine koji nakon ostvarenja prava na mirovinu nastavi raditi kod poslodavca do polovice punog radnog vremena, uz izmijenjen ugovor o radu, kao i korisniku starosne mirovine koji se zaposli do polovice punog radnog vremena, navodi se u obrascu.
Deficitarna zanimanja
U Ministarstvu pravosuđa i uprave pojašnjavaju da je posrijedi usklađivanje sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi koji predviđa da tamo gdje postoji potreba za radnim mjestom službenik može nastaviti raditi i nakon što stekne pravo na odlazak u starosnu mirovinu. Time se nadomješta potreba za deficitarnim zanimanjima ili u slučajevima kada se nitko nije javio na natječaj. Nastavak rada vrijedio bi za one koji to žele i na period koji žele, a ne nužno još dvije godine, do navršenih 67 godina života.
Druga izmjena odnosi se na konzumiranje mogućnosti koja je uvedena u Zakon o mirovinskom osiguranju i vrijedila je za privatni sektor, a znači da osobe koje su već otišle u mirovinu mogu raditi na pola radnog vremena. – Time se omogućava da i neko tijelo državne uprave, ako ima potrebu za nekim tko bi radio pola radnog vremena, zaposli osobu koja je u mirovini. Svojevrsna je prednost ove opcije što nema starosnog ograničenja – kažu u Ministastvu pravosuđa i uprave uz napomenu da je u Hrvatskoj prosjek odlaska u mirovinu s 35 godina staža, a u Europi s 38 ili 40 godina.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
Kako lazu
fali zapisničarkih za 4500kn, izrabljivali žene zadnjih 20tak godina bez povećanja plaće pa ih sad fali… kako smo pametni i dobro vodimo svoje ministarstvo
Privatni sektor je počeo prestizati javni još prije nekoliko godina i te ne za malo! A da se razumijemo ovo ima loših posljedica al za trenutne hrvatske prilike je odlična stvar. Više mi je komično to što su na ovo trebali reagirati još prije 2-3 godine, al naravno čeka se da voda dođe do glave.
priprema se odstupnica kad proglase tatu-penzića sa pola miijarde na računu nevinim, pa neće čovjek u starosti gladovat valjda..
>Izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice **nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi** i nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.
Kaj se na hvali plenki stručnjacima svakih pet minuta?
Nek im Nepalci i Filipinci rade.
Ovo je tek početak. Privatni sektor se i dalje nije prilagodio drastičnim padu dostupne radne snage, a gdje će tek javni?