Brojke koje šokiraju: Hrvatska je među najgorim europskim zemljama po pretilosti djece! Čak 35 posto osmogodišnjaka, dakle onih koji idu u drugi ili treći razred, ima prekomjernu težinu. Evo i prosječnog profila onih najproblematičnijih: Na stotinu djece njih čak 15 ih je pretilo.
Veći problem s pretilošću imaju dječaci nego djevojčice, i to većinom oni koji žive na moru. Najmršavija su djeca na zagrebačkom području. Problem je i što jedu premalo voća i povrća, a piju previše zaslađenih sokova.
Zanimljiv je i podatak da je tek svako četvrto dijete upisano na neku sportsku aktivnost. Kad se sve zbroji i oduzme, od 39 europskih zemalja po prekomjernoj težini djece smo na visokom 7. mjestu. Kako to promijeniti – Željka Miša.
Kruh s kakao namazom, pizza, sok, hot dog, krafna s marmeladom, burek sa sirom. Ovo nije jelovnik nekog restorana brze prehrane, već doručak jedne osnovne škole u Velikoj Gorici.
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
Siniša Đurđević, roditelj: “On se ne hrani, od prvog dana se ne hrani jer taj jelovnik nije izgledao dobro na papiru, a kada sam vidio kako izgleda hrana, onda sam rekao da ne razumijem kako netko to može dat nekome da jede.”
U drugim školama nastavnici opisuju, kada se učenicima i ponudi zdrav obrok, tanjuri ostaju nepojedeni. Ana Legin, učiteljica produženog boravka u Osnovnoj školi Trnsko:
“Najviše jedu tjesteninu, to im je najfinije. Dosta vole pohano meso. Kad dobijemo varivo, pojedu meso i možda krumpire. Evo danas mahune nitko nije jeo.”
Iako mnogi često i opravdano upiru prstom u roditelje, oni nisu jedini koji odgajaju djecu. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista:
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
“Cijelo vrijeme se loptamo s odgovornošću. Roditelji, obiteljsko okruženje, kultura blagovanja se izgubila. Djeca ne vide više jedan pravilni prehrambeni obrazac u svom domu. Automatski ga onda dodatno ne dobivaju dalje kroz ustanove.”
U ustanovama, kao i kod kuće, problem je i aktivnost. Da učenici u Hrvatskoj imaju samo 2 sata tjelesnog na tjedan, propisano je davne 1874. Dakle, prije 150 godina. Za usporedbu, mađarska djeca ga imaju svakoga dana.
Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu: “Sazrijeva vrijeme da se i kod nas poveća ta satnica tjelesnog jer se prepoznaje sve više da tjelesna aktivnost nije napor djeci u školi nego je ona ustvari rasterećenje.”
Poražavajuća je i statistika da 1120 škola uopće nema sportsku dvoranu. A kada kreću u školu, 90 posto prvašića je dovoljno tjelesno aktivno. Kada iz nje iziđu kao maturanti, ta aktivnost pada na samo 17 posto.
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a: “Ja sam bila non stop u školi. Stalno su me zvali u školu da su mi djeca preživahna. Stalno nešto on hoda, on trči. Dobro, super, nek hoda, nek trči. Znači mi ih sustavno učimo sjedilačkom načinu života.”
Kako bi pokušali riješiti ovaj problem, nadležni su se okupili na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva: “Debljina jest bolest, ona je dijagnoza. I ta stvarno tom problemu treba pristupit vrlo ozbiljno i timski.”
Musić Milanović kaže: “Ja ću svoj resor malo prozvati, ali u najboljoj mjeri da ih protresemo. Ali samo 0,25 posto biva zabilježeno i prepoznato. Možda je i tu dio problema.”
Problema je mnogo, a na tome da djeca na stolu imaju i pojedu mahune ili brodet od bakalara, svoj posao trebaju raditi i roditelji i institucije.
Pa to je i bio cilj oduvijek, ako si mršav si nezdrav. Neka pitaju naše mame i bake ako ne vjeruju.
Za to su krive bake što djeci forsiraju enormne količine hrane niz grlo.
svi žele bit na rtl-u
Pun tanjur pašte ne valja treba kruva uz to
Hrvatska je najdeblja zemlja u EU. Čisto je za očekivati da to uključuje i djecu.
Treba stat na loptu, nije sve u kolicini hrane… uzmi u obzir i one roditelje koji su “nemoj piti coca colu – to je ne zdravo, evo ti 2 litre vocnog* soka od toga ces biti jak ko Popaj”
treba jest da se ne baci, europljani to ne znaju jer su entitled
Ima se može se, fala dragom Bogu
Brašno, ulje i šećer. Glavne namirnice u hrvata. Pekare, paštete, coca-cola. Kad vidim kaj roditelji daju djeci jest zlo mi je.Trpat smokije i kikije i djete u kolicima koje jos ni ne hoda, samo da je mirno..
> Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a: “Ja sam bila non stop u školi. Stalno su me zvali u školu da su mi djeca preživahna. Stalno nešto on hoda, on trči. Dobro, super, nek hoda, nek trči. Znači mi ih sustavno učimo sjedilačkom načinu života.”
A mislim čača nije baš primjer aktivnog čovjeka
Kurve jagnjetina i vuco
jebo majku Britancima otkako su brexitovali na svim statistikama smo se pomaknuli
I kazu ne treba ulagati u sport i u zdrav zivot.
ha ha
Nisam iznenadena. Samo se sjetim svoje babe koja se dere na mene sta sam mrsava i trpa mi hrane na tanjur, njoj je vrhunac povrca salata pored i krumpir, bitno da je domace a ne iz ducana. O masti necu ni pricati.
Prioriteti se moraju znati:
1.Sport
2.Zdravlje
3.Pravoslavlje
Chonky bois
Prije nekoliko godina sam u redu za slastičarnicu vidjela curicu od cca 8 godina sa minimalno 20 kila viška. Roditelji ju sjebali za cijeli život.
Pa kad je kod nas placa 8 soma eurica. Fino se jede i pije. Evo ja svojima bas zmiksao neku juhicu od jastoga pa cemo nabacit malo kavijara ne krekeric-dva. Ja cu se pocastit nekim finim sampanjcem, a oni jos ne mogu pa samo voda s ledenjaka koju je nativno stanovnistvo bosonogo skupljalo zlicicama za caj.
I onda dođem ja kojem fali 15 kila samo da dođe malo sebi
Zar je tolika razlika između Hrvatske i Bosne, ipak smo susjedi, a ja debelu djecu slabo viđam.
Source: Trust me bro
Toooo prvi smo!
Molim roditelje da dijetiraju djecu jerbo gubim materijal za podjebavat amere, fala!
Samo odite u neku pekaru blizu srednje škole u doba velikog odmora i vidjet ćete pol škole se sjati po peciva svakodnevno. O manjku fizičke aktivnosti se ne treba niti govoriti
Ne znam odkud ovi podatci, ali u vrtiću od dice sam vidio jedno debelo dite
nisu debela nego kršna
Još samo da im oružje nabavimo!
Dam se kladiti da su koristili BMI da dođu do ovog zaključka. BMI je notorno loš za mjerenje idealne težine kod visokih ljudi, a Hrvati su među najvišim ljudima na svijetu. Normalno da ćemo po takvoj metodologiji biti među “najdebljima” u Europi. Ovo se pogotovo odnosi na obalne krajeve gdje ima iznad-prosječan broj ljudi viših od 185cm, a na početku video isječka kažu da je problem više istaknut na moru. Naravno, djeca nisu toliko visoka, ali će i dalje biti viša od drugih svoje dobi. Moj otac ima prijatelja koji živi sa svojom obitelji u Aziji i njegov sin od 3-4 godine je div naspram lokalne djece.
Slažem se da treba više poticati fizičku rekreaciju, ali moramo se i prestati zavaravati kojekakvim “istraživanjima”. Nedavno se po redditu vrtila karta Europe koja prikazuje da Hrvati jedu najviše povrća u Europi, onda je ideja bila da smo super zdravi. Sad smo stisnuli prekidač i ošli na ono drugo stanje, da samo nezdravo jedemo. Zbog ovakvih stvari treba i skepticizam potaknuti u ljudima.
31 comments
**Članak:**
Brojke koje šokiraju: Hrvatska je među najgorim europskim zemljama po pretilosti djece! Čak 35 posto osmogodišnjaka, dakle onih koji idu u drugi ili treći razred, ima prekomjernu težinu. Evo i prosječnog profila onih najproblematičnijih: Na stotinu djece njih čak 15 ih je pretilo.
Veći problem s pretilošću imaju dječaci nego djevojčice, i to većinom oni koji žive na moru. Najmršavija su djeca na zagrebačkom području. Problem je i što jedu premalo voća i povrća, a piju previše zaslađenih sokova.
Zanimljiv je i podatak da je tek svako četvrto dijete upisano na neku sportsku aktivnost. Kad se sve zbroji i oduzme, od 39 europskih zemalja po prekomjernoj težini djece smo na visokom 7. mjestu. Kako to promijeniti – Željka Miša.
Kruh s kakao namazom, pizza, sok, hot dog, krafna s marmeladom, burek sa sirom. Ovo nije jelovnik nekog restorana brze prehrane, već doručak jedne osnovne škole u Velikoj Gorici.
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
Siniša Đurđević, roditelj: “On se ne hrani, od prvog dana se ne hrani jer taj jelovnik nije izgledao dobro na papiru, a kada sam vidio kako izgleda hrana, onda sam rekao da ne razumijem kako netko to može dat nekome da jede.”
U drugim školama nastavnici opisuju, kada se učenicima i ponudi zdrav obrok, tanjuri ostaju nepojedeni. Ana Legin, učiteljica produženog boravka u Osnovnoj školi Trnsko:
“Najviše jedu tjesteninu, to im je najfinije. Dosta vole pohano meso. Kad dobijemo varivo, pojedu meso i možda krumpire. Evo danas mahune nitko nije jeo.”
Iako mnogi često i opravdano upiru prstom u roditelje, oni nisu jedini koji odgajaju djecu. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista:
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
“Cijelo vrijeme se loptamo s odgovornošću. Roditelji, obiteljsko okruženje, kultura blagovanja se izgubila. Djeca ne vide više jedan pravilni prehrambeni obrazac u svom domu. Automatski ga onda dodatno ne dobivaju dalje kroz ustanove.”
U ustanovama, kao i kod kuće, problem je i aktivnost. Da učenici u Hrvatskoj imaju samo 2 sata tjelesnog na tjedan, propisano je davne 1874. Dakle, prije 150 godina. Za usporedbu, mađarska djeca ga imaju svakoga dana.
Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu: “Sazrijeva vrijeme da se i kod nas poveća ta satnica tjelesnog jer se prepoznaje sve više da tjelesna aktivnost nije napor djeci u školi nego je ona ustvari rasterećenje.”
Poražavajuća je i statistika da 1120 škola uopće nema sportsku dvoranu. A kada kreću u školu, 90 posto prvašića je dovoljno tjelesno aktivno. Kada iz nje iziđu kao maturanti, ta aktivnost pada na samo 17 posto.
Imaš priču? Javi nam se! Pošalji priču
Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a: “Ja sam bila non stop u školi. Stalno su me zvali u školu da su mi djeca preživahna. Stalno nešto on hoda, on trči. Dobro, super, nek hoda, nek trči. Znači mi ih sustavno učimo sjedilačkom načinu života.”
Kako bi pokušali riješiti ovaj problem, nadležni su se okupili na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva: “Debljina jest bolest, ona je dijagnoza. I ta stvarno tom problemu treba pristupit vrlo ozbiljno i timski.”
Musić Milanović kaže: “Ja ću svoj resor malo prozvati, ali u najboljoj mjeri da ih protresemo. Ali samo 0,25 posto biva zabilježeno i prepoznato. Možda je i tu dio problema.”
Problema je mnogo, a na tome da djeca na stolu imaju i pojedu mahune ili brodet od bakalara, svoj posao trebaju raditi i roditelji i institucije.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
neka, samo ti papaj zlato mamino:D:D
Pa to je i bio cilj oduvijek, ako si mršav si nezdrav. Neka pitaju naše mame i bake ako ne vjeruju.
Za to su krive bake što djeci forsiraju enormne količine hrane niz grlo.
svi žele bit na rtl-u
Pun tanjur pašte ne valja treba kruva uz to
Hrvatska je najdeblja zemlja u EU. Čisto je za očekivati da to uključuje i djecu.
Treba stat na loptu, nije sve u kolicini hrane… uzmi u obzir i one roditelje koji su “nemoj piti coca colu – to je ne zdravo, evo ti 2 litre vocnog* soka od toga ces biti jak ko Popaj”
treba jest da se ne baci, europljani to ne znaju jer su entitled
Ima se može se, fala dragom Bogu
Brašno, ulje i šećer. Glavne namirnice u hrvata. Pekare, paštete, coca-cola. Kad vidim kaj roditelji daju djeci jest zlo mi je.Trpat smokije i kikije i djete u kolicima koje jos ni ne hoda, samo da je mirno..
> Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a: “Ja sam bila non stop u školi. Stalno su me zvali u školu da su mi djeca preživahna. Stalno nešto on hoda, on trči. Dobro, super, nek hoda, nek trči. Znači mi ih sustavno učimo sjedilačkom načinu života.”
A mislim čača nije baš primjer aktivnog čovjeka
Kurve jagnjetina i vuco
jebo majku Britancima otkako su brexitovali na svim statistikama smo se pomaknuli
I kazu ne treba ulagati u sport i u zdrav zivot.
ha ha
Nisam iznenadena. Samo se sjetim svoje babe koja se dere na mene sta sam mrsava i trpa mi hrane na tanjur, njoj je vrhunac povrca salata pored i krumpir, bitno da je domace a ne iz ducana. O masti necu ni pricati.
Prioriteti se moraju znati:
1.Sport
2.Zdravlje
3.Pravoslavlje
Chonky bois
Prije nekoliko godina sam u redu za slastičarnicu vidjela curicu od cca 8 godina sa minimalno 20 kila viška. Roditelji ju sjebali za cijeli život.
Pa kad je kod nas placa 8 soma eurica. Fino se jede i pije. Evo ja svojima bas zmiksao neku juhicu od jastoga pa cemo nabacit malo kavijara ne krekeric-dva. Ja cu se pocastit nekim finim sampanjcem, a oni jos ne mogu pa samo voda s ledenjaka koju je nativno stanovnistvo bosonogo skupljalo zlicicama za caj.
I onda dođem ja kojem fali 15 kila samo da dođe malo sebi
Zar je tolika razlika između Hrvatske i Bosne, ipak smo susjedi, a ja debelu djecu slabo viđam.
Source: Trust me bro
Toooo prvi smo!
Molim roditelje da dijetiraju djecu jerbo gubim materijal za podjebavat amere, fala!
Samo odite u neku pekaru blizu srednje škole u doba velikog odmora i vidjet ćete pol škole se sjati po peciva svakodnevno. O manjku fizičke aktivnosti se ne treba niti govoriti
Ne znam odkud ovi podatci, ali u vrtiću od dice sam vidio jedno debelo dite
nisu debela nego kršna
Još samo da im oružje nabavimo!
Dam se kladiti da su koristili BMI da dođu do ovog zaključka. BMI je notorno loš za mjerenje idealne težine kod visokih ljudi, a Hrvati su među najvišim ljudima na svijetu. Normalno da ćemo po takvoj metodologiji biti među “najdebljima” u Europi. Ovo se pogotovo odnosi na obalne krajeve gdje ima iznad-prosječan broj ljudi viših od 185cm, a na početku video isječka kažu da je problem više istaknut na moru. Naravno, djeca nisu toliko visoka, ali će i dalje biti viša od drugih svoje dobi. Moj otac ima prijatelja koji živi sa svojom obitelji u Aziji i njegov sin od 3-4 godine je div naspram lokalne djece.
Slažem se da treba više poticati fizičku rekreaciju, ali moramo se i prestati zavaravati kojekakvim “istraživanjima”. Nedavno se po redditu vrtila karta Europe koja prikazuje da Hrvati jedu najviše povrća u Europi, onda je ideja bila da smo super zdravi. Sad smo stisnuli prekidač i ošli na ono drugo stanje, da samo nezdravo jedemo. Zbog ovakvih stvari treba i skepticizam potaknuti u ljudima.
Život na vagi ce postat dnevna emisija.