Hrvatska nastavlja prema planu ulazak u schengenski prostor i ostale su samo još dvije formalne postaje na tom putu. U utorak je u Bruxellesu Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, poznat pod kraticom LIBE, usvojio izvješće portugalskog zastupnika Paula Rangela, koji je imenovan posebnim izvjestiteljem za to pitanje, a kojim se potvrđuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristup schengenskom prostoru.
Isti izvještaj sad će biti usvojen i na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 9. studenoga čime će se završiti uloga Europskog parlamenta u ovom postupku. Potom se mišljenje Parlamenta prosljeđuje Vijeću koje donosi konačnu odluku.
Europski je parlament u nekoliko navrata dao potporu ulasku Hrvatske u schengenski prostor i pozvao zemlje članice EU na što bržu odluku o tome. Sad je ovo mišljenje Parlamenta upravo na prijedlog Vijeća, što znači da je postupak na samom kraju. Dovršetak postupka u Europskom parlamentu ostavlja dovoljno vremena za okončanje postupka i u Vijeću kako bi Hrvatska mogla pristupiti Schengenu 1. siječnja, upravo na dan kad se u Hrvatskoj uvodi i euro. Time se ispunjavaju i dva ključna prioriteta koja je Hrvatska zacrtala kada je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije.
Prema prijedlogu koje je Vijeće dalo krajem lipnja ove godine, kontrole na kopnenim granicama Hrvatske prema drugim zemljama Schengena, dakle prema Sloveniji i Mađarskoj, bit će ukinute od 1. siječnja sljedeće godine, a u zračnim lukama od 26. ožujka 2023. godine.
Na izvješće koje je pripremio Rangel podneseno je nekoliko amandmana kojima se od Hrvatske traži da u prvih šest mjeseci nakon ulaska u schengenski prostor u pisanom obliku informira o bilo kakvom akcijskom planu vezanom uz upravljanje granicama, uključujući i mehanizme za praćenje postupaka policije. Taj je amandman predložen i zbog izvještaja da je bilo sumnji u zloporabu ovlasti kad je riječ o postupanju hrvatske policije prema migrantima te o ilegalnom prisilnom vraćanju migranata. Od Komisije se traži nastavak praćenja i evaluacija provedbe mehanizma na vanjskim granicama EU.
“U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanju migranata na granicama, ova evaluacija trebala bi uključivati posjet Hrvatskoj i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka te osigurati jasno i redovito informiranje o njima”, stoji u nacrtu izvješća.
Iako su mišljenja Europskog parlamenta savjetodavna, da je izvješće kojim slučajem negativno, neke zemlje članice mogle bi to iskoristiti za dodatno odgađanje ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Zato ovo glasanje nije bilo samo puka formalnost. Nakon pristupa Hrvatske u Schengen sadašnje vanjske granice EU, u ovom slučaju granice Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, postaju i vanjske granice Schengena.
Ovo je mali korak za Hrvatsku, ali zato sad Hrvati mogu napraviti veliki korak bez prelaska granice
Ide gas na Bregani
Očekivano, još i dalje strepimo od Nizozemaca do prosinca
Još uvijek mi je to sve dosta surealno. Prvi puta mi se čini kao da smo stvarno član unije.
Mogu otići u italiju, Sloveniju ili gdje god i osjećati malo više kao doma.
Ajde malo i dobrih vijesti što se politike tiče, ipak Plenky i nešto pametno isposlovao 🙂
….nebu više granične kontrole na Bregani… ostaju nam samo naplatne kućice… 🙂
Moze li netko pojasniti sto znaci buduce glasovanje u Europskom vijecu vec kad se novinari nisu potrudili.
Da li drzave clanice imaju pravo veta na Hrvatsko pristupanje ili je dovoljno imati 50% glasova?
Zbog slabe medijske eksponiranosti ove vijesti cini mi se da je sav taj ulazak i dalje u oblacima i da ovisi prije svega dal ce biti nekakvog veta ili sl.
Odose imigranti 😀
Najebat ce EU
Što to znači za vanjske granice sa BIH i Srbijom? Jer sa trenutačnom količinom policajaca i carinika na granicama to je nemogući posao za odraditi sve po propisima koji zahtjeva EU.
Znam iz osobnog iskustva da na većini graničnih prijelaza radi primjerice oko 4-5 službenika, a gdje je potrebno minimum minimuma 7 službenika za obavljanje poslova kvalitetno i po propisima EU. To je broj bez voditelja tog prijelaza. Opseg posla će se samo još povećati sa ulaskom u Schengen, a već ih je pre malo.
Problem je što MUP računa potrebne službenike po postajama, a ne po radnim mjestima potrebnim za obavljanje poslova. Tako da postaja dobije recimo 200 službenika i broj se čini korektan, a na kraju samo njih 40 na poslovima granične kontrole gdje je daleko najviše posla, a 40 na poslovima administracije, tj po uredima, a ostali temeljna policija, prometna, zaštita granice i sl.
Nitko ne želi raditi graničnu kontrolu jer zbog opsega posla i odgovornosti su plaćeni daleko pre malo. Kao pol. službenik u kućici moraš obavljati skeniranje, provjera valjanosti te isprave tj krivotvorenje i sl., utvrditi razloge ulaska i jesu li valjani, drugu liniju kontrole i pregled vozila te pisanje zabilješke kad se nešto pronađe. Na kraju završiš na disciplinskom zbog neke sitnice koju si zaboravio usred svega toga ili onaj beskorisni pečat nisi lupio na jednoj od putovnica. Sve to se dogodi u tipa tri ujutro za plaću od 6500 kuna sa već uračunatim dodatcima, dok te čeka kolona vozila koji žele ući, a šef ti govori da ubrzaš malo da nema tolike kolone.
Stvar je još to što na prijelazima radi dosta ženskih službenika koji s pravom koriste porodiljne dopuste te se tu stvori rupa u sustavu sa nedovoljno radne snage kad ode 3-4 službenice na porodiljni. To vam je jedna osoba po smjeni od 12 sati manje.
E sad što će biti s plaćama i potrebnom radnom snagom, to ne znam. Samo znam da na toj strani nismo osigurani i tu je propust Hrvatske svezi ulaska u Schengen zonu. Europskoj Uniji se to neće sviđati kad krenu ulaziti koje kakvi kriminalci u Europu.
O carini da ne pričam. Tamo rade većina iznad 50 godina i ima ih još manje nego policajaca.
12 comments
**Članak:**
Hrvatska nastavlja prema planu ulazak u schengenski prostor i ostale su samo još dvije formalne postaje na tom putu. U utorak je u Bruxellesu Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, poznat pod kraticom LIBE, usvojio izvješće portugalskog zastupnika Paula Rangela, koji je imenovan posebnim izvjestiteljem za to pitanje, a kojim se potvrđuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristup schengenskom prostoru.
Isti izvještaj sad će biti usvojen i na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 9. studenoga čime će se završiti uloga Europskog parlamenta u ovom postupku. Potom se mišljenje Parlamenta prosljeđuje Vijeću koje donosi konačnu odluku.
Europski je parlament u nekoliko navrata dao potporu ulasku Hrvatske u schengenski prostor i pozvao zemlje članice EU na što bržu odluku o tome. Sad je ovo mišljenje Parlamenta upravo na prijedlog Vijeća, što znači da je postupak na samom kraju. Dovršetak postupka u Europskom parlamentu ostavlja dovoljno vremena za okončanje postupka i u Vijeću kako bi Hrvatska mogla pristupiti Schengenu 1. siječnja, upravo na dan kad se u Hrvatskoj uvodi i euro. Time se ispunjavaju i dva ključna prioriteta koja je Hrvatska zacrtala kada je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije.
Prema prijedlogu koje je Vijeće dalo krajem lipnja ove godine, kontrole na kopnenim granicama Hrvatske prema drugim zemljama Schengena, dakle prema Sloveniji i Mađarskoj, bit će ukinute od 1. siječnja sljedeće godine, a u zračnim lukama od 26. ožujka 2023. godine.
Na izvješće koje je pripremio Rangel podneseno je nekoliko amandmana kojima se od Hrvatske traži da u prvih šest mjeseci nakon ulaska u schengenski prostor u pisanom obliku informira o bilo kakvom akcijskom planu vezanom uz upravljanje granicama, uključujući i mehanizme za praćenje postupaka policije. Taj je amandman predložen i zbog izvještaja da je bilo sumnji u zloporabu ovlasti kad je riječ o postupanju hrvatske policije prema migrantima te o ilegalnom prisilnom vraćanju migranata. Od Komisije se traži nastavak praćenja i evaluacija provedbe mehanizma na vanjskim granicama EU.
“U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanju migranata na granicama, ova evaluacija trebala bi uključivati posjet Hrvatskoj i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka te osigurati jasno i redovito informiranje o njima”, stoji u nacrtu izvješća.
Iako su mišljenja Europskog parlamenta savjetodavna, da je izvješće kojim slučajem negativno, neke zemlje članice mogle bi to iskoristiti za dodatno odgađanje ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Zato ovo glasanje nije bilo samo puka formalnost. Nakon pristupa Hrvatske u Schengen sadašnje vanjske granice EU, u ovom slučaju granice Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, postaju i vanjske granice Schengena.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
Ovo je mali korak za Hrvatsku, ali zato sad Hrvati mogu napraviti veliki korak bez prelaska granice
Ide gas na Bregani
Očekivano, još i dalje strepimo od Nizozemaca do prosinca
Još uvijek mi je to sve dosta surealno. Prvi puta mi se čini kao da smo stvarno član unije.
Mogu otići u italiju, Sloveniju ili gdje god i osjećati malo više kao doma.
Ajde malo i dobrih vijesti što se politike tiče, ipak Plenky i nešto pametno isposlovao 🙂
….nebu više granične kontrole na Bregani… ostaju nam samo naplatne kućice… 🙂
Moze li netko pojasniti sto znaci buduce glasovanje u Europskom vijecu vec kad se novinari nisu potrudili.
Da li drzave clanice imaju pravo veta na Hrvatsko pristupanje ili je dovoljno imati 50% glasova?
Zbog slabe medijske eksponiranosti ove vijesti cini mi se da je sav taj ulazak i dalje u oblacima i da ovisi prije svega dal ce biti nekakvog veta ili sl.
Odose imigranti 😀
Najebat ce EU
Što to znači za vanjske granice sa BIH i Srbijom? Jer sa trenutačnom količinom policajaca i carinika na granicama to je nemogući posao za odraditi sve po propisima koji zahtjeva EU.
Znam iz osobnog iskustva da na većini graničnih prijelaza radi primjerice oko 4-5 službenika, a gdje je potrebno minimum minimuma 7 službenika za obavljanje poslova kvalitetno i po propisima EU. To je broj bez voditelja tog prijelaza. Opseg posla će se samo još povećati sa ulaskom u Schengen, a već ih je pre malo.
Problem je što MUP računa potrebne službenike po postajama, a ne po radnim mjestima potrebnim za obavljanje poslova. Tako da postaja dobije recimo 200 službenika i broj se čini korektan, a na kraju samo njih 40 na poslovima granične kontrole gdje je daleko najviše posla, a 40 na poslovima administracije, tj po uredima, a ostali temeljna policija, prometna, zaštita granice i sl.
Nitko ne želi raditi graničnu kontrolu jer zbog opsega posla i odgovornosti su plaćeni daleko pre malo. Kao pol. službenik u kućici moraš obavljati skeniranje, provjera valjanosti te isprave tj krivotvorenje i sl., utvrditi razloge ulaska i jesu li valjani, drugu liniju kontrole i pregled vozila te pisanje zabilješke kad se nešto pronađe. Na kraju završiš na disciplinskom zbog neke sitnice koju si zaboravio usred svega toga ili onaj beskorisni pečat nisi lupio na jednoj od putovnica. Sve to se dogodi u tipa tri ujutro za plaću od 6500 kuna sa već uračunatim dodatcima, dok te čeka kolona vozila koji žele ući, a šef ti govori da ubrzaš malo da nema tolike kolone.
Stvar je još to što na prijelazima radi dosta ženskih službenika koji s pravom koriste porodiljne dopuste te se tu stvori rupa u sustavu sa nedovoljno radne snage kad ode 3-4 službenice na porodiljni. To vam je jedna osoba po smjeni od 12 sati manje.
E sad što će biti s plaćama i potrebnom radnom snagom, to ne znam. Samo znam da na toj strani nismo osigurani i tu je propust Hrvatske svezi ulaska u Schengen zonu. Europskoj Uniji se to neće sviđati kad krenu ulaziti koje kakvi kriminalci u Europu.
O carini da ne pričam. Tamo rade većina iznad 50 godina i ima ih još manje nego policajaca.
Konačno! Trebalo je to davno odraditi.