Princip izbornih jedinica u Hrvatskoj

28 comments
  1. Ovo se hitno mora riješit! NEĆU da ovi što biraju Đakića u IV. i Culeja u V. izbornoj jedini imaju 30% veću važnost glasa od MOGA

  2. Gerrymandering je najočitije napravljen na primjeru “zagrebačkih” izbornih jedinica, ali mi imamo kudikamo veći problem, a to je snaga glasa slavonskih izbornih jedinica.

  3. Ukinuti izborne jedinice i amen. Ako se glasa na razini države, onda svaki glas mora vrijediti isto. Ako se glasa lokalno (županije/gradovi/opčine), onda tako i onako nema izbornih jedinica.

  4. Nije tako, hrvatske izborne jedinice nemaju veze s gerrymanderingom jer on ima smisla u većinskom sustavu. Amerikanci imaju većinski sustav, samo jedan ide dalje, pa su kod njih mogući razni trikovi.

    U HR iz svake izborne jedinice ide 12 ljudi.

    Pojednostavimo hrvatski sistem da se prilagodimo ilustracijama, pa da ide 5 ljudi iz malih jedinica. Dva kvadratića = jedan zastupnik.

    Na slici lijevo je sve jedna izborna jedinica, izabrani su 20 crvenih i 30 plavih (recimo da je ukupno 50 ljudi u Saboru, koliko je i kvadratića). Da je 25, išlo bi 10 crvenih i 15 plavih. Zapamtimo ovaj broj.

    Na srednjoj slici iz svake jedinice idu 2 crvena i 3 plava, dakle ukupno 10 crvenih, 15 plavih. Proporcije su iste.

    Na desnoj slici bi iz tri jedinice išlo 3 crvena i 2 plava, a iz dvije jedinice 5 plavih (tu se crveni glas izgubi jer su ispod praga). Ukupno 9 crvenih i 16 plavih.

    U desnoj slici je za razliku od američke situacije zapravo crveni popušio jer su izgubili glasove ispod praga, ali je ishod 9:16 vrlo blizu onom srednjem (10:15). Omjeri, proporcije su otprilike iste, zato se hrvatski sustav i zove *proporcionalni*.

    Dakle, gerrymandering nema veze s hrvatskim izbornim sustavom.

    Treba još znati da je u SAD boja desničara (republikanaca) crvena. Ovo je dakle ilustracija kako desničari kradu izbore u SAD. Ali to je moguće *samo* u većinskom sustavu, odnosno u proporcionalnom sustavu gdje iz svake jedinice ide vrlo malo ljudi (do 4-5).

    (edit) Ideja hrvatskih izbornih jedinica je sasvim druga, ideja je da u svakoj bude otprilike isto ljudi, kako bi regionalne i manjinske stranke imale neke šanse. Pojednostavljeno, postoji (postojao je) strah da u slučaju da je cijela zemlja jedna jedinica, a izborni prag 5%, IDS ne uđe u Sabor, da se glasovi u Istri podijele između par stranaka (tipa IDS, SDP, neke manje) i da u Istri nastane nezadovoljstvo i da u konačnici HR izgubi Istru. Analogija prema Komšiću u BiH.

    (edit #2) Da ide po deset ljudi iz malih jedinica, dakle koliko ima kvadratića, rezultati će biti identični u svim slučajevima, 20 crvenih, 30 plavih. Što ide manje ljudi, to rezultati mogu više odstupati od idealnih, a najveće je odstupanje u američkom sistemu gdje ide samo 1.

    (edit #3) Na prvim višestranačkim izborima, 1990, bio je većinski sustav. Tad je HDZ s nekih 43-44% dobio valjda 60% mjesta u Saboru. Ali opet, taj je sistem smislio SDP, dakle opet nije bio gerrymandering, a ako je bio, nije bio baš uspješan…

  5. To je svugdje tako gdje naglupo biračko tijelo na vlast izabire ljude koji će muljati na sve načine ili drugu ekipu koja je nesposobna za išta.

    “*Glup birač ne može izabrati pametnog vođu*” (Aristotel)

  6. A u BiH je još najbolje: i plave i crvene obojaju u zeleno te tako Bošnjaci izaberu Hrvatima njihovog predstavnika 🙂

  7. Jedini održivi sustav je da relativni pobjednik izbora ima većinu u parlamentu, a da je Hrvatska jedna izborna jedinica.

    Sve ostalo će rezultirati kupoprodajnim koalicijama i dogovorima, regionalnim uvjetovanjima i slično.

  8. Prekrajanje izbornih jedinica se inace zove gerrymandering i bilo je dosta rasireno u SJ.Irskoj kada su britanci na taj nacin pokusali osigurati protestansku vecinu u 6 sjevernoirskih ulstera(grofovnija/pokrajina).

  9. Da, razumijem ali bitan je i broj zastupnika po jedinici proporcionalno broju stanovnika. Ne može I. izborna i V. izbora imati isti broj zastupnika ako I. ima razmjerno viši broj stanovnika.

  10. Koliko sam shvatio po komentarima ovo je sukob većine i regionalne zastupljenosti.

    Zato postoji gornji i donji dom. Donji dom nek se bira po principu cijela zemlja je 1 izborna jedinica, a gornji dom na temelju regija.

    To žele demokrati progurati u americi za donji dom npr.

    Iako skoro sve zemlje na svijetu imaju više izbornih jedinica za donji dom, a ne 1. Kao i mi.

    Sad jel to pametno il ne nemam pojma.

  11. Mi na izborima biramo 140 zastupnika (ne brojeći manjine i dijasporu).

    HDZ je dobio 37% glasova i 63 mandata, odnosno 45%.

    Evo naše demokracije.

  12. Za vas eksperte… Zaš u hrvatskoj nije ostavljen ustav 2001 gdje je još postojao županijski dom a i predsjednik imao veće ovlasti ali može i sam zašto nije ostavljen županijski

  13. Evo RTL Direkt i Mojmira pričaju o gerrymanderingu i ovome.

    Pozdrav RTL-u, svima u studiju i režiji, Hugu, Hugolini i hugačima.

Leave a Reply