Oces da te prebijem ko vola u kupusa pa ces unat zasto?
Ne znam.
sveti petar kajganu, odnosno kostalo me ko svetog petra kajgana. Ima neka biblijska prica
>Također, pijan kao svinja ne znači da svinja pije alkohol nego se aludira na neurednost i prljavost te životinje
A jel??? A ja baš mislio da se tu aludira na poznate alkoholičarske svinje iz Slavonije. Ovaj autor je glup ko vol u kupusu.
okej, ja samo želim znati zašto smo fascinirani izudaranjem nekog kolcem
Barbara Kovačević
Sveti Petar i kajgana
Svaki je govornik hrvatskoga jezika mnogo puta upotrijebio frazem košta (stoji) kao
svetoga Petra kajgana u značenju ‘skupo je’, a da se nikad nije zaustavio i zapitao kako
je taj frazem nastao, tj. čija je zapravo spomenuta kajgana te tko je i što platio. Prije
nego što krenemo putovima frazeološke analize i traganja za etimologijom toga frazema,
možemo zaključiti da je izraz košta kao svetoga Petra kajgana dvoznačan jer ne znamo
je li riječ o kajgani svetoga Petra koja je koga skupo stajala ili o tuđoj kajgani koja je
skupo stajala svetoga Petra. Upravo iz te dvoznačnosti na planu izraza proizišla su brojna
objašnjenja i priče koje nevjerojatnošću i maštovitošću nadmašuju jedna drugu.
Prema nekim izvorima (usp. M. Šipka, Zašto se kaže?, Novi Sad, 2010., šesto izdanje,
str. 96 – 98) postoji mogućnost da je frazem košta kao svetoga Petra kajgana povezan s
grčkom izrekom „Skupa li je kajgana svetoga Georgija (Jurja)!” utemeljenom na jednoj
legendi o svetome Georgiju (Jurju) i čudu koje je napravio u Paflagoniji. Naime, jedan
je momak ispekao u čast svetome Georgiju kajganu i ostavio je u crkvi. U prolazu su u
crkvu navratila četiri stranca, trgovca, da
se pomole Bogu. Bili su gladni i iscrpljeni
putovanjem te su pojeli „ponuđenu”
kajganu. S obzirom na to da su uzeli
nešto što im nije bilo namijenjeno, svetac
se razbjesnio i nije ih htio pustiti iz
crkve dok zlatnicima nisu otkupili svoju
slobodu. Na izlazu iz crkve prigovorili su
svetcu kako je njegova kajgana preskupa i
kako s njim više neće trgovati.
Iako postoji mogućnost da je frazem
nastao prema grčkoj izreci, u hrvatskome
je jeziku pri frazeologizaciji došlo do
zamjene svetačkoga imena. Sveti Juraj,
jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika, koji je u umjetničkim djelima najčešće
prikazan u pobjedi nad zmajem kao utjelovljenjem zla, zamijenjen je svetim Petrom,
apostolom, rimskim biskupom i prvim papom kojemu je Isus nadjenuo ime smatrajući
ga stijenom zbog njegove vjere, a koji je najčešće prikazan s ključevima raja.
Ipak, kad govorimo o pozadini promatranoga frazema, najprihvaćenija je i najproširenija
priča o tome kako je sveti Petar dobio dvostruke batine i tako skupo platio kajganu koju
je pojeo. Prema prvoj inačici priče Isusa i svetoga Petra noć je zatekla pred selom i oni su zamolili jednu ženu da ih primi na prenoćište. Žena ih je primila, ispekla im je kajganu i,
dok su večerali, upozorila ih je na to da joj je muž pijanac, da se kasno vraća kući i da paze
jer im može nanijeti zlo. I uistinu, kad se muž kasno u noći vratio kući, zatekao je dvojicu
stranaca, pomislio je da su lopovi i štapom počeo tući svetoga Petra. Dobivši batine,
sveti Petar zamolio je Boga da zamijene mjesta. No ubrzo se pijanac vratio jer se sjetio
da je vidio dvojicu i da onoga drugog nije istukao. Tako je sveti Petar ponovno stradao i
zaključio da ga je skupo koštala pojedena kajgana i gostoprimstvo. Prema drugoj inačici
priče Isus i sveti Petar prenoćili su kod seljaka, koji im nije ponudio večeru, pa su legli
gladni. Sveti Petar od gladi nije mogao zaspati, ustao je, ukrao nekoliko jaja i smutio
kajganu. Kad se najeo, miran i sit legao je pokraj Isusa i zaspao. Ali, seljak je primijetio
krađu i lopova je kaznio tako da ga je dobro kolcem izudarao po leđima jednom, a onda
i drugi put kad su zamijenili mjesta.
U narodnoj je predaji na južnoslavenskome prostoru
proširena priča (zabilježena u mnogo inačica, a čak ju je
u stihove – Skupa kajgana svetoga Petra – pretočio i srpski
pisac Jovan Jovanović Zmaj) prema kojoj su Isus Krist i
apostol Petar putovali svijetom i iskušavali ljude, a Isus je
istodobno iskušavao i Petra. Jedne su večeri zanoćili kod
udovice koja je imala mnogo male djece. Udovica ih je
lijepo primila i ponudila im je kajganu za večeru. Isus je
odbio večeru imajući na umu udovičinu gladnu dječicu,
što je spomenuo Petru. Međutim, Petru je bilo dosta
gladovanja i prihvatio se kajgane koja se u tome trenutku
okamenila, pa je nisu mogli pojesti ni Petar, a ni djeca.
Sljedećega je jutra Isus krenuo dalje na put, a Petru je za
pokoru odredio da ostane kod udovice, da prosi i tako
prehranjuje udovičinu djecu. Kad se Isus nakon nekoga
vremena vratio, zatekao je umornoga i iscrpljenoga Petra,
koji se opametio te zahvalio Isusu na pouci dodajući da
ga je kajgana skupo stajala.
Iako na temelju iznesenih priča ne možemo zaključiti koja bi priča bila vjerojatnija i
pouzdanija kao polazište za nastanak frazema košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana,
taj frazem često upotrebljavamo kad govorimo o skupoći predmeta, precijenjenim
vrijednostima, tj. cijenama koje premašuju stvarnu vrijednost čega ili kad želimo istaknuti
da smo za nešto platili previsoku cijenu, koja nije nužno materijalna.
Frazem košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana pojavljuje se samo u južnoslavenskim
jezicima (hrvatskome, srpskome i makedonskome).
10 comments
Oces da te prebijem ko vola u kupusa pa ces unat zasto?
Ne znam.
sveti petar kajganu, odnosno kostalo me ko svetog petra kajgana. Ima neka biblijska prica
>Također, pijan kao svinja ne znači da svinja pije alkohol nego se aludira na neurednost i prljavost te životinje
A jel??? A ja baš mislio da se tu aludira na poznate alkoholičarske svinje iz Slavonije. Ovaj autor je glup ko vol u kupusu.
okej, ja samo želim znati zašto smo fascinirani izudaranjem nekog kolcem
Barbara Kovačević
Sveti Petar i kajgana
Svaki je govornik hrvatskoga jezika mnogo puta upotrijebio frazem košta (stoji) kao
svetoga Petra kajgana u značenju ‘skupo je’, a da se nikad nije zaustavio i zapitao kako
je taj frazem nastao, tj. čija je zapravo spomenuta kajgana te tko je i što platio. Prije
nego što krenemo putovima frazeološke analize i traganja za etimologijom toga frazema,
možemo zaključiti da je izraz košta kao svetoga Petra kajgana dvoznačan jer ne znamo
je li riječ o kajgani svetoga Petra koja je koga skupo stajala ili o tuđoj kajgani koja je
skupo stajala svetoga Petra. Upravo iz te dvoznačnosti na planu izraza proizišla su brojna
objašnjenja i priče koje nevjerojatnošću i maštovitošću nadmašuju jedna drugu.
Prema nekim izvorima (usp. M. Šipka, Zašto se kaže?, Novi Sad, 2010., šesto izdanje,
str. 96 – 98) postoji mogućnost da je frazem košta kao svetoga Petra kajgana povezan s
grčkom izrekom „Skupa li je kajgana svetoga Georgija (Jurja)!” utemeljenom na jednoj
legendi o svetome Georgiju (Jurju) i čudu koje je napravio u Paflagoniji. Naime, jedan
je momak ispekao u čast svetome Georgiju kajganu i ostavio je u crkvi. U prolazu su u
crkvu navratila četiri stranca, trgovca, da
se pomole Bogu. Bili su gladni i iscrpljeni
putovanjem te su pojeli „ponuđenu”
kajganu. S obzirom na to da su uzeli
nešto što im nije bilo namijenjeno, svetac
se razbjesnio i nije ih htio pustiti iz
crkve dok zlatnicima nisu otkupili svoju
slobodu. Na izlazu iz crkve prigovorili su
svetcu kako je njegova kajgana preskupa i
kako s njim više neće trgovati.
Iako postoji mogućnost da je frazem
nastao prema grčkoj izreci, u hrvatskome
je jeziku pri frazeologizaciji došlo do
zamjene svetačkoga imena. Sveti Juraj,
jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika, koji je u umjetničkim djelima najčešće
prikazan u pobjedi nad zmajem kao utjelovljenjem zla, zamijenjen je svetim Petrom,
apostolom, rimskim biskupom i prvim papom kojemu je Isus nadjenuo ime smatrajući
ga stijenom zbog njegove vjere, a koji je najčešće prikazan s ključevima raja.
Ipak, kad govorimo o pozadini promatranoga frazema, najprihvaćenija je i najproširenija
priča o tome kako je sveti Petar dobio dvostruke batine i tako skupo platio kajganu koju
je pojeo. Prema prvoj inačici priče Isusa i svetoga Petra noć je zatekla pred selom i oni su zamolili jednu ženu da ih primi na prenoćište. Žena ih je primila, ispekla im je kajganu i,
dok su večerali, upozorila ih je na to da joj je muž pijanac, da se kasno vraća kući i da paze
jer im može nanijeti zlo. I uistinu, kad se muž kasno u noći vratio kući, zatekao je dvojicu
stranaca, pomislio je da su lopovi i štapom počeo tući svetoga Petra. Dobivši batine,
sveti Petar zamolio je Boga da zamijene mjesta. No ubrzo se pijanac vratio jer se sjetio
da je vidio dvojicu i da onoga drugog nije istukao. Tako je sveti Petar ponovno stradao i
zaključio da ga je skupo koštala pojedena kajgana i gostoprimstvo. Prema drugoj inačici
priče Isus i sveti Petar prenoćili su kod seljaka, koji im nije ponudio večeru, pa su legli
gladni. Sveti Petar od gladi nije mogao zaspati, ustao je, ukrao nekoliko jaja i smutio
kajganu. Kad se najeo, miran i sit legao je pokraj Isusa i zaspao. Ali, seljak je primijetio
krađu i lopova je kaznio tako da ga je dobro kolcem izudarao po leđima jednom, a onda
i drugi put kad su zamijenili mjesta.
U narodnoj je predaji na južnoslavenskome prostoru
proširena priča (zabilježena u mnogo inačica, a čak ju je
u stihove – Skupa kajgana svetoga Petra – pretočio i srpski
pisac Jovan Jovanović Zmaj) prema kojoj su Isus Krist i
apostol Petar putovali svijetom i iskušavali ljude, a Isus je
istodobno iskušavao i Petra. Jedne su večeri zanoćili kod
udovice koja je imala mnogo male djece. Udovica ih je
lijepo primila i ponudila im je kajganu za večeru. Isus je
odbio večeru imajući na umu udovičinu gladnu dječicu,
što je spomenuo Petru. Međutim, Petru je bilo dosta
gladovanja i prihvatio se kajgane koja se u tome trenutku
okamenila, pa je nisu mogli pojesti ni Petar, a ni djeca.
Sljedećega je jutra Isus krenuo dalje na put, a Petru je za
pokoru odredio da ostane kod udovice, da prosi i tako
prehranjuje udovičinu djecu. Kad se Isus nakon nekoga
vremena vratio, zatekao je umornoga i iscrpljenoga Petra,
koji se opametio te zahvalio Isusu na pouci dodajući da
ga je kajgana skupo stajala.
Iako na temelju iznesenih priča ne možemo zaključiti koja bi priča bila vjerojatnija i
pouzdanija kao polazište za nastanak frazema košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana,
taj frazem često upotrebljavamo kad govorimo o skupoći predmeta, precijenjenim
vrijednostima, tj. cijenama koje premašuju stvarnu vrijednost čega ili kad želimo istaknuti
da smo za nešto platili previsoku cijenu, koja nije nužno materijalna.
Frazem košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana pojavljuje se samo u južnoslavenskim
jezicima (hrvatskome, srpskome i makedonskome).
https://hrcak.srce.hr/file/264210&ved=2ahUKEwjqxpqk8eP0AhWRxqQKHSrBAf0QFnoECAMQAQ&usg=AOvVaw14ZeVzzwbMqbfigwKdo1Vs
Btw. znate li zašto se kaže “Sjekira mu upala u med”?
Sv. Petar je dobio dobre batine hehe.
Jer vola prebijes kad ti ode među kupus, da ne unistava nasad, a za svetog Petra sam mislio da je ribar, a ne ugostitelj
Znate li tko pise najmaloumnije clanke? Marica Čilaš Mikulić.