Znate li zašto se kaže prebiti nekoga kao vola u kupusu ili nešto platiti kao svetog Petra kajganu?

10 comments
  1. >Također, pijan kao svinja ne znači da svinja pije alkohol nego se aludira na neurednost i prljavost te životinje

    A jel??? A ja baš mislio da se tu aludira na poznate alkoholičarske svinje iz Slavonije. Ovaj autor je glup ko vol u kupusu.

  2. Barbara Kovačević

    Sveti Petar i kajgana

    Svaki je govornik hrvatskoga jezika mnogo puta upotrijebio frazem košta (stoji) kao
    svetoga Petra kajgana u značenju ‘skupo je’, a da se nikad nije zaustavio i zapitao kako
    je taj frazem nastao, tj. čija je zapravo spomenuta kajgana te tko je i što platio. Prije
    nego što krenemo putovima frazeološke analize i traganja za etimologijom toga frazema,
    možemo zaključiti da je izraz košta kao svetoga Petra kajgana dvoznačan jer ne znamo
    je li riječ o kajgani svetoga Petra koja je koga skupo stajala ili o tuđoj kajgani koja je
    skupo stajala svetoga Petra. Upravo iz te dvoznačnosti na planu izraza proizišla su brojna
    objašnjenja i priče koje nevjerojatnošću i maštovitošću nadmašuju jedna drugu.

    Prema nekim izvorima (usp. M. Šipka, Zašto se kaže?, Novi Sad, 2010., šesto izdanje,
    str. 96 – 98) postoji mogućnost da je frazem košta kao svetoga Petra kajgana povezan s
    grčkom izrekom „Skupa li je kajgana svetoga Georgija (Jurja)!” utemeljenom na jednoj
    legendi o svetome Georgiju (Jurju) i čudu koje je napravio u Paflagoniji. Naime, jedan
    je momak ispekao u čast svetome Georgiju kajganu i ostavio je u crkvi. U prolazu su u
    crkvu navratila četiri stranca, trgovca, da
    se pomole Bogu. Bili su gladni i iscrpljeni
    putovanjem te su pojeli „ponuđenu”
    kajganu. S obzirom na to da su uzeli
    nešto što im nije bilo namijenjeno, svetac
    se razbjesnio i nije ih htio pustiti iz
    crkve dok zlatnicima nisu otkupili svoju
    slobodu. Na izlazu iz crkve prigovorili su
    svetcu kako je njegova kajgana preskupa i
    kako s njim više neće trgovati.

    Iako postoji mogućnost da je frazem
    nastao prema grčkoj izreci, u hrvatskome
    je jeziku pri frazeologizaciji došlo do
    zamjene svetačkoga imena. Sveti Juraj,
    jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika, koji je u umjetničkim djelima najčešće
    prikazan u pobjedi nad zmajem kao utjelovljenjem zla, zamijenjen je svetim Petrom,
    apostolom, rimskim biskupom i prvim papom kojemu je Isus nadjenuo ime smatrajući
    ga stijenom zbog njegove vjere, a koji je najčešće prikazan s ključevima raja.

    Ipak, kad govorimo o pozadini promatranoga frazema, najprihvaćenija je i najproširenija
    priča o tome kako je sveti Petar dobio dvostruke batine i tako skupo platio kajganu koju
    je pojeo. Prema prvoj inačici priče Isusa i svetoga Petra noć je zatekla pred selom i oni su zamolili jednu ženu da ih primi na prenoćište. Žena ih je primila, ispekla im je kajganu i,
    dok su večerali, upozorila ih je na to da joj je muž pijanac, da se kasno vraća kući i da paze
    jer im može nanijeti zlo. I uistinu, kad se muž kasno u noći vratio kući, zatekao je dvojicu
    stranaca, pomislio je da su lopovi i štapom počeo tući svetoga Petra. Dobivši batine,
    sveti Petar zamolio je Boga da zamijene mjesta. No ubrzo se pijanac vratio jer se sjetio
    da je vidio dvojicu i da onoga drugog nije istukao. Tako je sveti Petar ponovno stradao i
    zaključio da ga je skupo koštala pojedena kajgana i gostoprimstvo. Prema drugoj inačici
    priče Isus i sveti Petar prenoćili su kod seljaka, koji im nije ponudio večeru, pa su legli
    gladni. Sveti Petar od gladi nije mogao zaspati, ustao je, ukrao nekoliko jaja i smutio
    kajganu. Kad se najeo, miran i sit legao je pokraj Isusa i zaspao. Ali, seljak je primijetio
    krađu i lopova je kaznio tako da ga je dobro kolcem izudarao po leđima jednom, a onda
    i drugi put kad su zamijenili mjesta.

    U narodnoj je predaji na južnoslavenskome prostoru
    proširena priča (zabilježena u mnogo inačica, a čak ju je
    u stihove – Skupa kajgana svetoga Petra – pretočio i srpski
    pisac Jovan Jovanović Zmaj) prema kojoj su Isus Krist i
    apostol Petar putovali svijetom i iskušavali ljude, a Isus je
    istodobno iskušavao i Petra. Jedne su večeri zanoćili kod
    udovice koja je imala mnogo male djece. Udovica ih je
    lijepo primila i ponudila im je kajganu za večeru. Isus je
    odbio večeru imajući na umu udovičinu gladnu dječicu,
    što je spomenuo Petru. Međutim, Petru je bilo dosta
    gladovanja i prihvatio se kajgane koja se u tome trenutku
    okamenila, pa je nisu mogli pojesti ni Petar, a ni djeca.
    Sljedećega je jutra Isus krenuo dalje na put, a Petru je za
    pokoru odredio da ostane kod udovice, da prosi i tako
    prehranjuje udovičinu djecu. Kad se Isus nakon nekoga
    vremena vratio, zatekao je umornoga i iscrpljenoga Petra,
    koji se opametio te zahvalio Isusu na pouci dodajući da
    ga je kajgana skupo stajala.

    Iako na temelju iznesenih priča ne možemo zaključiti koja bi priča bila vjerojatnija i
    pouzdanija kao polazište za nastanak frazema košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana,
    taj frazem često upotrebljavamo kad govorimo o skupoći predmeta, precijenjenim
    vrijednostima, tj. cijenama koje premašuju stvarnu vrijednost čega ili kad želimo istaknuti
    da smo za nešto platili previsoku cijenu, koja nije nužno materijalna.

    Frazem košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana pojavljuje se samo u južnoslavenskim
    jezicima (hrvatskome, srpskome i makedonskome).

    https://hrcak.srce.hr/file/264210&ved=2ahUKEwjqxpqk8eP0AhWRxqQKHSrBAf0QFnoECAMQAQ&usg=AOvVaw14ZeVzzwbMqbfigwKdo1Vs

Leave a Reply