>RODITELJI odgojitelji, odnosno korisnici te mjere kojom su dobivali plaću iz gradskog proračuna da brinu o svojoj djeci, najvećim dijelom su iz gradskih četvrti Sesvete i Dubrava, većina, tj. 39.6% korisnika je sa srednjom stručnom spremom, 12.0% je bez završene škole ili s osnovnom školom, dok je 2.4% s višom, a 4.3% s visokom stručnom spremom.
Nikakvo iznenađenje…
>Od ukupnog broja korisnika njih 69.5% je rođeno u Hrvatskoj, a 30.5% izvan Republike Hrvatske. Od rođenih u inozemstvu najveći broj korisnika je rođen u Bosni i Hercegovini (19.3%) i Kosovu (5.7%). U Gradu Zagrebu 48.8% korisnika živi od rođenja, a njih 51.2% je u Grad Zagreb doselilo. Od ukupnog broja korisnika 88.1% su žene, a 11.9% muškarci.
Isto tako …
>Kada se promatraju podaci iz analize Gradskog ureda za demografiju, gledano prostorno, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći, petina njih, nalazi se u Gradskoj četvrti Sesvete (18.6%). Slijede gradske četvrti Gornja Dubrava s 14.9% i Peščenica – Žitnjak 10.6%.
>U sve tri gradske četvrti Grada Zagreba, koncentrirana je skoro polovina svih korisnika (44.1%), a najmanje ih je u gradskim četvrtima: Podsljeme (2.0%), Donji grad (1.5%) i Gornji grad – Medveščak (1.3%).
>Naime, prije korištenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, 33.6% korisnika je bilo zaposleno u djelatnosti trgovine, slijedi prerađivačka industrija s 13.4% te pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8.7%). U ove tri djelatnosti je radilo 55.7% korisnika, dok je u ostalim radilo 44.1%.
>”S obzirom da su plaće u navedene tri djelatnosti u kojima je zaposlen najveći broj korisnika manje od iznosa novčane pomoći za roditelja odgojitelja, za pretpostaviti je da je to bio jedan od poticaja za roditelje s troje i više djece da se odluče za korištenje ove mjere”, navodi u svojoj analizi Gradski ured za demografiju.
Aha …. kakvo čudo
Sesvete bosna, dubrava hercegovina. Pola ih je minimalno školovano. Držmo fige da ti klinci bar ne povuku na roditelje životne navike i odluke.
Ova tema je već bila, već sam pitala i već mi nitko nije odgovorio, ali u svom mazohizmu ću pokušati ponovno: kakve veze za pronatalitetne mjere ima gdje su rođeni roditelji? Bi li pronatalitetne mjere trebale vrijediti samo za koljenoviće? Bi li općine trebale davati više novca (ili više besplatnih udžbenika) ako su roditelji baš iz te općine? Ako je cilj više ljudi, zar nije uspjeh da se ljudi dosele tamo gdje se želi više ljudi?
Stvarno? Baš sam iznenađen ovim otkrićem…
Još malo pa bu mi rekli da su otkrili da Hrvatska ima problema s korupcijom!
Najbolji mi je dio koji govori kaki je vecina bila zaposlena u trgovackom sektoru..gdje su place manje nego naknada..
5 comments
>RODITELJI odgojitelji, odnosno korisnici te mjere kojom su dobivali plaću iz gradskog proračuna da brinu o svojoj djeci, najvećim dijelom su iz gradskih četvrti Sesvete i Dubrava, većina, tj. 39.6% korisnika je sa srednjom stručnom spremom, 12.0% je bez završene škole ili s osnovnom školom, dok je 2.4% s višom, a 4.3% s visokom stručnom spremom.
Nikakvo iznenađenje…
>Od ukupnog broja korisnika njih 69.5% je rođeno u Hrvatskoj, a 30.5% izvan Republike Hrvatske. Od rođenih u inozemstvu najveći broj korisnika je rođen u Bosni i Hercegovini (19.3%) i Kosovu (5.7%). U Gradu Zagrebu 48.8% korisnika živi od rođenja, a njih 51.2% je u Grad Zagreb doselilo. Od ukupnog broja korisnika 88.1% su žene, a 11.9% muškarci.
Isto tako …
>Kada se promatraju podaci iz analize Gradskog ureda za demografiju, gledano prostorno, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći, petina njih, nalazi se u Gradskoj četvrti Sesvete (18.6%). Slijede gradske četvrti Gornja Dubrava s 14.9% i Peščenica – Žitnjak 10.6%.
>U sve tri gradske četvrti Grada Zagreba, koncentrirana je skoro polovina svih korisnika (44.1%), a najmanje ih je u gradskim četvrtima: Podsljeme (2.0%), Donji grad (1.5%) i Gornji grad – Medveščak (1.3%).
>Naime, prije korištenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, 33.6% korisnika je bilo zaposleno u djelatnosti trgovine, slijedi prerađivačka industrija s 13.4% te pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8.7%). U ove tri djelatnosti je radilo 55.7% korisnika, dok je u ostalim radilo 44.1%.
>”S obzirom da su plaće u navedene tri djelatnosti u kojima je zaposlen najveći broj korisnika manje od iznosa novčane pomoći za roditelja odgojitelja, za pretpostaviti je da je to bio jedan od poticaja za roditelje s troje i više djece da se odluče za korištenje ove mjere”, navodi u svojoj analizi Gradski ured za demografiju.
Aha …. kakvo čudo
Sesvete bosna, dubrava hercegovina. Pola ih je minimalno školovano. Držmo fige da ti klinci bar ne povuku na roditelje životne navike i odluke.
Ova tema je već bila, već sam pitala i već mi nitko nije odgovorio, ali u svom mazohizmu ću pokušati ponovno: kakve veze za pronatalitetne mjere ima gdje su rođeni roditelji? Bi li pronatalitetne mjere trebale vrijediti samo za koljenoviće? Bi li općine trebale davati više novca (ili više besplatnih udžbenika) ako su roditelji baš iz te općine? Ako je cilj više ljudi, zar nije uspjeh da se ljudi dosele tamo gdje se želi više ljudi?
Stvarno? Baš sam iznenađen ovim otkrićem…
Još malo pa bu mi rekli da su otkrili da Hrvatska ima problema s korupcijom!
Najbolji mi je dio koji govori kaki je vecina bila zaposlena u trgovackom sektoru..gdje su place manje nego naknada..