To je unosan posao jer kvadrat zemljišta stoji nekoliko eura, kubik plodne zemlje i do 30 eura, a kad se naplati i deponiranje otpada na nekoliko uloženih eura, zarada se penje i do stotinu eura po četvornom metru. Inspekcije, kažu, ništa ne znaju, a iz Centra za tlo upozoravaju da zemlji ovako nanosimo nemjerljivu štetu.
A ima li takvih procesa?
Državni inspektorat nakon našeg prvog upita izlazi na teren i, kako kaže, potvrđuje naše navode. Identificirane su katastarske čestice te je u tijeku utvrđivanje vlasnika. Inspekcijski postupak je, navode, u tijeku. Na dodatni upit koliko su takvih slučajeva u Šibensko-kninskoj županiji dosad imali, kažu, nijedan. Nitko im ništa u prošle četiri godine nije prijavio.
Gradu Šibeniku, pak, jest. Odlučili su kazniti jednog od preprodavača zemlje, još u 2020. godini.
– Evo ovo što sam sad maloprije rekao, to se odnosilo točno na to i stranka je uložila žalbu i trenutno se još vodi taj postupak na drugostupanjskome tijelu, rekao je Nakić.
Drugostupanjsko je tijelo županijsko, a pravorijek se, kako to već kod nas biva, čeka više od dvije godine. Kazne su propisane, i to visoke.
-Tako je Zakon propisivao kazne za fizičke osobe od 5 do 50 tisuća kuna. Dok je za pravne osobe ta kazna od 10 do 100 tisuća kuna, uz ostale upravne mjere vraćanja u prvobitno stanje i ostalih. Međutim, za tako nešto bi prvo trebalo naći počinitelja i nesporno znati tko je, izjavio je Klarić.
No pohlepni pojedinci najčešće ostaju neprijavljeni i nepoznati, a šteta koju nanose zemlji je nemjerljiva.
– Ovo ovdje što je napravljeno, znači ne samo ovaj teren koji je vlasništvo X osobe, on je potpuno uništen, to više nije poljoprivredno zemljište, ali je znači fizika tla svih susjeda ovdje poremećena. Kapilarne vlage će biti drugačije, sve će biti drukčije, znači zbog ovoga će trpjeti svi susjedi oko ove parcele, pojasnio je Buntić.
– Nikada nije to bilo dozvoljeno. To pada u trajnu degradaciju poljoprivrednog zemljišta. S tim načinom mi trajno gubimo poljoprivredno zemljište. Vi morate znati da se humusni sloj – jedan centimetar stvaranja humusnog sloja je dugogodišnji proces, više tisuća godina. I mi ako njega uništimo, to jest odnesemo, mi smo trajno izgubili tu površinu za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, objasnio je Hrvoje Hefer, mag. ing. bil., voditelj Centra za tlo HAPIH-a.
Nasipavanje građevnim materijalom dodatni je problem.
– Sad tu dolazi do pročišćivanja u podzemne vode, to mi imamo. Znači, vi imate kad padne kiša, to vam se procjeđuje, a pogotovo ako je u Dalmaciji vi znate da je to tamo porozno, to će vam u podzemnim vodama otići i do mora. I do pitkih voda i to je zabranjeno. To se ne smije raditi, dodao je Hefer.
Pa ipak se radi i uglavnom ne prijavljuje.
– Ovu priliku koristim da apeliram ljude vlasnike poljoprivrednih zemljišta, kad prodaju zemljište da se raspitaju kome prodaju zemljište. I naravno, svima onima koji se nalaze na poljoprivrednom zemljištu da obavijeste nadležne službe našeg komunalnog redara ili inspekcijsku službu Ministarstva poljoprivrede kad uoče takve pojavnosti, jer one su očito protupravne, zaključio je Brajković.
Jer Zakon kaže: Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, no nažalost, na terenu je jasno vidljivo i kakvu!
6 comments
**Članak:**
To je unosan posao jer kvadrat zemljišta stoji nekoliko eura, kubik plodne zemlje i do 30 eura, a kad se naplati i deponiranje otpada na nekoliko uloženih eura, zarada se penje i do stotinu eura po četvornom metru. Inspekcije, kažu, ništa ne znaju, a iz Centra za tlo upozoravaju da zemlji ovako nanosimo nemjerljivu štetu.
A ima li takvih procesa?
Državni inspektorat nakon našeg prvog upita izlazi na teren i, kako kaže, potvrđuje naše navode. Identificirane su katastarske čestice te je u tijeku utvrđivanje vlasnika. Inspekcijski postupak je, navode, u tijeku. Na dodatni upit koliko su takvih slučajeva u Šibensko-kninskoj županiji dosad imali, kažu, nijedan. Nitko im ništa u prošle četiri godine nije prijavio.
Gradu Šibeniku, pak, jest. Odlučili su kazniti jednog od preprodavača zemlje, još u 2020. godini.
– Evo ovo što sam sad maloprije rekao, to se odnosilo točno na to i stranka je uložila žalbu i trenutno se još vodi taj postupak na drugostupanjskome tijelu, rekao je Nakić.
Drugostupanjsko je tijelo županijsko, a pravorijek se, kako to već kod nas biva, čeka više od dvije godine. Kazne su propisane, i to visoke.
-Tako je Zakon propisivao kazne za fizičke osobe od 5 do 50 tisuća kuna. Dok je za pravne osobe ta kazna od 10 do 100 tisuća kuna, uz ostale upravne mjere vraćanja u prvobitno stanje i ostalih. Međutim, za tako nešto bi prvo trebalo naći počinitelja i nesporno znati tko je, izjavio je Klarić.
No pohlepni pojedinci najčešće ostaju neprijavljeni i nepoznati, a šteta koju nanose zemlji je nemjerljiva.
– Ovo ovdje što je napravljeno, znači ne samo ovaj teren koji je vlasništvo X osobe, on je potpuno uništen, to više nije poljoprivredno zemljište, ali je znači fizika tla svih susjeda ovdje poremećena. Kapilarne vlage će biti drugačije, sve će biti drukčije, znači zbog ovoga će trpjeti svi susjedi oko ove parcele, pojasnio je Buntić.
– Nikada nije to bilo dozvoljeno. To pada u trajnu degradaciju poljoprivrednog zemljišta. S tim načinom mi trajno gubimo poljoprivredno zemljište. Vi morate znati da se humusni sloj – jedan centimetar stvaranja humusnog sloja je dugogodišnji proces, više tisuća godina. I mi ako njega uništimo, to jest odnesemo, mi smo trajno izgubili tu površinu za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, objasnio je Hrvoje Hefer, mag. ing. bil., voditelj Centra za tlo HAPIH-a.
Nasipavanje građevnim materijalom dodatni je problem.
– Sad tu dolazi do pročišćivanja u podzemne vode, to mi imamo. Znači, vi imate kad padne kiša, to vam se procjeđuje, a pogotovo ako je u Dalmaciji vi znate da je to tamo porozno, to će vam u podzemnim vodama otići i do mora. I do pitkih voda i to je zabranjeno. To se ne smije raditi, dodao je Hefer.
Pa ipak se radi i uglavnom ne prijavljuje.
– Ovu priliku koristim da apeliram ljude vlasnike poljoprivrednih zemljišta, kad prodaju zemljište da se raspitaju kome prodaju zemljište. I naravno, svima onima koji se nalaze na poljoprivrednom zemljištu da obavijeste nadležne službe našeg komunalnog redara ili inspekcijsku službu Ministarstva poljoprivrede kad uoče takve pojavnosti, jer one su očito protupravne, zaključio je Brajković.
Jer Zakon kaže: Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, no nažalost, na terenu je jasno vidljivo i kakvu!
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
U četvrtak se proda djedovina za odlaganje građevinskog otpada, a u petak se loče i pjeva o tradiciji, domovini, obitelji i svetoj zemlji Hrvatskoj.
A u ponedjeljak se trči natrag u odvratni, hladni, tmurni Zagreb.
Jbt comora presla na hrvadski jadran
Odlično, pretpostavljam da to smeće na kraju pokriju tankim slojem zemlje i prodaju idućoj naivnoj budali.
Još neka netko zakmeči “šta koga briga šta ja radin sa svojon zemljon”
Lako za to, bitno da Srba tamo više nema.
Koliko govana oko nas diše