FER je prvi zagrebački faks koji ima Plan ravnopravnosti spolova: Upravo su predstavili rezultate

16 comments
  1. **Članak:**

    FER je 2021. postao prvi faks na zagrebačkom sveučilištu koji je donio svoj Plan ravnopravnosti spolova. U dvije godine organizirali su niz radionica, s učenicama, studenticama i poslodavcima te pokrenuli podcast ŽensCast. Mi smo tim povodom detaljno bacili pogled na dokument Plana te istaknuli sve ono najbitnije što FER planira provesti do 2025. godine kako bi osigurao ravnopravnost spolova, zadržao istraživačice na faksu i privukao nove studentice.

    Fakultet elektrotehnike i računarstva, cijenjeni FER, prvi na Sveučilištu u Zagrebu koji je donio svoj vlastiti Plan ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Izazove koje su identificirali u unutarnjoj procjeni stanja ravnopravnosti spolova, ističu u dokumentu, posljedica su povijesnih predrasuda da su tehnički fakulteti primjereni muškarcima nego ženama. To se vidi na svim razinama.

    Oko 20 posto studentica

    Prva razina su, naravno, studentice i studenti. Kada pogledamo podatke s FER-a od 2017. do 2020. godine, vidimo da na prijediplomskoj i diplomskoj razini ima otprilike 20 posto studentica. Isto je i s poslijediplomskim studijima, no s nešto više oscilacija po godinama. I dalje se, dakle, radi o faksu na kojem prevladavaju dečki.

    Zbog toga si je FER za cilj zadao privući nove studentice tako što će organizirati aktivnosti namijenjene učenicama. Tu su isplanirali provesti promotivno-informativnu kampanju sa ženskim uzorima u STEM-u, prokazati stereotipe o tehničkim zanimanjima kao ‘muškim zanimanjima’. To će, naposljetku, smatraju, uroditi plodom i povećati broj studentica na svojim studijima.

    Jako malo žena na vodećim pozicijama

    Kad se prebacimo na djelatnike, slična je situacija. Većinu rukovodećih položaju, ističu s FER-a, zauzimaju muškarci, a u tijelima koja donose odluke prisutna je neravnoteža zastupljenosti spolova. Iako se dugoročno aktivno zalažu, ističu u Planu ravnopravnosti, za uključivanje žena u menadžment na svim razinama, na rukovodećim je položajima u organizacijskim jedinicama jako malo žena.

    Indeks staklenog stropa omjer je broja svih žena izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i broja redovitih profesorica. Indeks staklenog stropa za 2020. godinu na FER-u iznosi 2.9. Za ilustraciju napomenimo da je 2010. iznosio duplo više i da je od tada vidljiv znatan napredak što se tiče ovog čimbenika. Drugim riječima, u posljednjih desetak godina kontinuirano se povećava broj žena u znanstveno-nastavnim zvanjima i na višim pozicijama.

    Tri važna koraka da to riješe

    Kako bi otklonio ove izazove, FER se obvezao učiniti tri stvari. Osnovati tijelo za ravnopravnost spolova koje će pratiti stanje, prikupljati podatke i izrađivati izvješća o ravnopravnosti spolova te shodno tome revidirati Plan. Osim toga, to tijelo bi trebalo organizirati edukacije za zaposlenike te promicati jednaki tretman žena i muškaraca na faksu.

    Drugi je korak izvještavati o stanju ravnopravnosti spolova. FER je time zamislio uspostaviti odgovarajuće administrativne mehanizme izvještavanja – na studentskoj i profesorskoj razini – što, isplanirali su, vodi do povećanja institucionalne svijesti i kulture ravnopravnosti.

    Treći je korak pilot-program osnaživanja istraživačica što, ističu u Planu ravnopravnosti, znači specifično profesionalno usavršavanje za mlade istraživačice. Ruku pod ruku s tim ide povećanje svijesti o, i – dugoročno – samo uklanjanje prepreka za imenovanje žena na upravljačke pozicije i u viša profesorska zvanja.

    SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE

    FER je poseban dio posvetio odgovoru na seksualno uznemiravanje, seksizam i diskriminaciju. Najstrože su zabranjeni i prijave se tretiraju ozbiljno, a faks, tvrde u dokumentu, posebno poštuje privatnost i diskreciju u postupcima. Uspostavili su sustav prevencije i sankcioniranja seksualnog uznemiravanja koji će ojačati tako što će bolje informirati rukovoditelje, (nove) studente i djelatnike.

    Dosta je bitan aspekt i rodiljni dopust

    FER je spomenutim Planom ravnopravnosti obećao poboljšati kanale komunikaciju što uključuje, u prvom redu, promociju istraživačica i njihovog rada. Izrazili su i želju da uvedu rodno osjetljiv jezik u pravne dokumente, što je izazovno zbog preporuke da se u propisima koriste izrazi u muškom rodu.

    Jedna od važnijih promjena je i integracija dimenzije spola u nastavi. To je u domaćoj akademiji slabo poznat koncept, što priznaju i s FER-a, ali su se obvezali u periodu do 2025. okupiti nastavnike, izraditi kurikulume i tu dimenziju uključiti u nastavu kroz kolegije.

    Bitan aspekt osiguravanja ravnopravnosti spolova jest i rodiljni dopust. Istraživanje koje su proveli pokazalo je da žene nakon rodiljnog često malo zastanu u karijeru zbog niže stope objavljivanja radova. Zato su se u Planu ravnopravnosti s FER-a moralno obvezali da će osigurati niz institucionalnih usluga za pomoć vrhunskim istraživačicama nakon što se vrate s rodiljnog dopusta. Tako žele pružiti jednake prilike ženama i muškarcima te ostvariti bolji balans privatnog i poslovnog života za svoje djelatnike.

    Izdvojeni članak Najinspirativnije priče djevojaka iz STEM-a: Studentica želi istraživati bolest koja je uzela život njenom djedu

    Održali radionice, pokrenuli podcast…

    Sad je 2023. i FER je, praktički, na pola puta provođenja svojeg Plana ravnopravnosti. Tim su povodom predstavili rezultate dosadašnjeg rada. Voditeljica europski financiranoga projekta Caliper, unutar kojeg je i nastao ovaj dokument, Anamari Nakić istaknula je niz novosti koje je faks uveo upravo u ostvarivanju gore navedenih ciljeva.

    Uz radionice s poslodavcima, programiranje za učenice i publikaciju o prvim znanstvenicama na FER-u, pokrenut je podcast ŽensCast. Podcast je to kroz koji žele, kako stoji na stranicama, budućim studenticama predstaviti žene koje su karijere počele upravo na FER-u. Kroz njihove priče i iskustva žele pozvati i potaknuti učenice da upišu upravo ovaj faks.

    – To da su timovi u kojima su zastupljene žene uspješniji danas više i nije neka novost – velik je broj istraživanja koja pokazuju prednosti takvih timova. Od toga da su kompanije s većim brojem žena na menadžerskim pozicijama i do 25 posto profitabilnije od onih s pretežno muškim vodstvom, do toga da su uspješniji startupi koji među svojim osnivačima imaju bar jednu ženu, u usporedbi s onima gdje su osnivači isključivo muškarci. I dok u industriji raste broj žena u ukupnom udjelu vodećih pozicija, isto se tek treba dogoditi u istraživačkim institucijama, pogotovo u STEM području, navode u priopćenju s FER-a.

    Iako žene čine 52 posto europskog stanovništva, upozoravaju s cijenjenog faksa, tek je svaka druga od pet znanstvenika i inženjera – žena.

    *Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*

  2. >Jako malo žena na vodećim pozicijama

    >Indeks staklenog stropa

    Pričao sam o ovome jučer. Čovjek bi očekivao pametnije stvari s FER-a.

  3. Sad ce nam se hredditori osjetiti ugrozenima.

    Al dost retardirani clanak. Naslov “sad su predstavili rezultate” a na kraju u clanku nema ni jednog paragrafa posvecenog rezultatima.

    Eta: pronjuskah. Falili su s naslovom. U principu, fer je samo predstavio full plan i hodogram za akcijski plan, ali nema jos nigdje nikakvih rezultata. Clanak s srednje.hr je manje vise poluprepisani unizg clanak s jos dosta podataka izvucenih iz samog akcijskog plana.

    [Evo link na unizg.](http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/predstavljeni-rezultati-plana-ravnopravnosti-spolova-fer-a/)

  4. Ne vidim svrhu ovakve akcije. Muškarci se jednostavno više zanimaju u STEM nego žene. Tako je bilo oduvijek, situacija je ista na svakom STEM faksu u Hrvatskoj. Zašto se ta situacija predstavlja “lošom”?

    Edit: Da se parafraziram, STEM je možda krivi izraz, pod to sam mislio na fakseve tipa FER TVZ FOI FERIT FSB itd

  5. može li mi netko objasniti dramatičnu razliku omjera spolova između prirodoslovnih fakulteta i tehničkih? na PMF-u u zagrebu i ostalim prirodoslovnim fakultetima ima dosta više studentica nego studenata

    recimo PMF je 2014/2015 imao 67% studentica a FER tek 19%. Čovjek bi očekivao pošto su ajmo reći “srodne” grane (pripadaju pod STEM) da bi bili omjeri tu negdje, jesu li “tehničari” jednostavno veći krkani?

  6. Poticaji za razbit stigmu da su tehnički fakulteti samo za dečke su dobrodošli. Cure prirodno imaju manji interes pa je i 20% zavidna brojka.

    Dokle god ne usvojimo američke pizdarije da kod upisa netko ima prednost na temelju sporednih osobina (spol, nacionalnost, boja kože, seksualnost, rodna identifikacija) sve je dobro.

    >Osim toga, to tijelo bi trebalo organizirati edukacije za zaposlenike te promicati jednaki tretman žena i muškaraca na faksu.

    FER je odavno imao ovo uz možda izuzetak Hlupića u korist žena, no i to je zanemarivo.

  7. Kaj mislite, da li bi svijet duze opstao samo sa zenana iili samo s muskarcima. Ako zanemarimo razmnozavanje. Iako Sam zena ta ravnopravnost jednostavno nema temelja u previse zanimanja. Jbm cak I naljboljji kuhari su muski 😬

  8. Radionice organizirane samo za učenice?Tipična diskriminacija. Muškarci bi trebali prestati uplaćivati novac u državu koja ih sustavno diskriminira.

  9. Djevojke ne vole tehničke fakultete, dakle problem ne postoji, osim što sada naravno postoji jer radimo seksitičke kvote, odbore i odluke.

Leave a Reply