
Koliko god kopao i istraživao, i dalje mi nije jasno gdje je sada problem. Prije rata, Ukrajina je bila najveći izvoznik [žitarica](https://www.agroklub.ba/ratarstvo/ukrajina-preuzima-od-rusije-titulu-najveceg-izvoznika-zitarica/52049/). Onda je krenuo Ukrajinsko-Ruski rat i naravno cijene su skočile gore zato što Ukrajina više ne proizvodi, pa je mala obskrba sa žitaricama a potražnja ostala ista, što prema zakonima ekonomija govori da će cijena rasti. Sada odjednom vidimo da je Ukrajina uspjela ponovno izvoziti žitarice, ali odjednom se svi tome [bune](https://www.vecernji.hr/vijesti/ratari-zabrinuti-zbog-jeftinih-zitarica-iz-ukrajine-problem-i-sto-hrvatska-nudi-mahom-neobradene-1674161) jer će to naručiti tržišno stanje i spustiti cijene.
Moje pitanje je, gdje je u tome problem da se cijene spuste? Da li su neki previše navikli na veliku zaradu pa sada lobiraju na sve strane da Ukrajina opet ne izvozi žitarice?
22 comments
Zabrinuti su u clanku hrvatski ratari jer su im ukrajinske zitarice konkurencija. Ukrajina ima zitarica na izvoz (hehe) i onda ruse cijene nasima jer cak i uz cijene transporta imaju mogucnost nuditi nize cijene nego nasi. Nisam sigurna kolike su tarife na uvoz posto Ukrajina nije u EU ali ocito da i uz njih mogu spustati cijene. Time se suzbija domaca proizvodnja i potice se potrosace da kupuju strane proizvode. Nasi poljoprivrednici onda moraju spustati svoje cijene i zaraduju manje, sto se sve na kraju odrazi na drzavu. Ako nasi ratari manje zaraduju, automatski manje trose, tako da manje novca cirkulira unutar Hrvatske a vise ga napusta.
radim sa dosta poljoprivrednika. početkom prošle godine su se svi žalili kako je država grozna i kako su cijene otišle gore i sve je skupo za popizdit. krajem godine su svi oni imali rekordne zarade ali i dalje se svi žale da je sve skupo i da je država odurna i samo kupi poreze. to što su dobili i koliko su dobili od poticaja nije bitno jer svi oni imaju stav da su poticaji normalna stvar i njihovo pravo. naslušao sam se udaranja po državi što se ima puno pdv-a za platiti ili poreza ostalih ali nikad ni riječi da su poticaji veliki..
Kak ja to vidim; i nek me netko ispravi ako sam u krivu; problem je u tome da se očekuje da cijena žitarica bude skupa jer, why not.
Kod naših je panika jer nema dovoljno industrije koja je u stanju preradit domaće proizvedene žitarice, a Ukrajina šalje gotov proizvod po niskoj cijeni i etoga.
Ali nek te to kao krajnjeg kupca ne brine previše. Cijene hrane neće past.
Kako ono kažu, kad pustiš da te gaze, onda se žale da si grbav.
Oni izvoze žitarice ispod cijene jer imaju neprodane zalihe kojih se treba riješiti a europski seljaci su se ponadali da će tržište regulirati cijene sukladno trenutnoj inflaciji.
U svakom slučaju, svi su žrtve.
Prosle godine pocetkom rata, poticalo se poljoprivrednike na sadnju zita jer se racunalo na to da Ukrajina nece moci proizvoditi koliko je mogla prije. Ali ocito mogu…mene vise zabrinjava sto se prica da je to zito tretirano pesticidima koji su zabranjeni u EU, jer Ukrajina nije pod regulacijom EU.
Ukrajina je bila najveći izvoznik žitarica, ali ih nije prodavala EU zbog našeg protekcionizma i strogih ekoloskih zakona, najveći dio toga je išao i ide na Bliski istok i u Afriku.
Zbog pada proizvodnje i blokade Crnog Mora narasla je cijena na globalnom tržištu zbog ponude i potražnje.
Sad najnovije, EU je dozvolila uvoz žitarica iz Ukrajine jer ih ne može izvesti preko Crnog Mora. Bilo je namijenjeno da se te žitarice izvoze dalje iz EU, ali dio će završiti ovdje. Zbog toga je pala cijena na europskom tržištu.
Troskovi proizvodnje zitarica su trnutacno veci nego ikada a otkupne cijene rekordno niske
Indeks je nedavno imao dobar članak o tome, https://www.index.hr/vijesti/clanak/sincic-pisao-o-otrovnom-ukrajinskom-zitu-u-hrvatskoj-provjerili-smo-sto-je-istina/2464497.aspx
Ne znam koje si pojmove guglo, ali tema je obradjena pod pojmovima vezanima za zabranu uvoza i nedozvoljeni pesticidi, u clancima vezanima za to se krene raspetljavat stvar, uglavnom se radi o protekcionizmu domace proizvodnje.
Protekcionizam je okej, treba ga bit, ali mene nervira što su cijene žita, a posljedično i hrane skočile s cijenom goriva, potom gorivo padne, cijene hrane ostanu iste. Uvozimo nenormalne količine fakin kruha, ovaj clanak reciklira podatke iz 2020 https://plavakamenica.hr/2021/11/02/zasto-kruh-u-hrvatskoj-ne-valja-zato-sto-ga-vec-godinama-nitko-ne-pece/, a uvozimo taman iz poljske koja se zaigrala sa mijesanjem ukrajinskih žitarica.
Kruh kupujem minimalno, a kad kupujem brašno gledam na etiketi da je iz Hrvatske.
>Moje pitanje je, gdje je u tome problem da se cijene spuste?
Tebi kao potrošaču naravno da nije problem, međutim poljoprivrednicima kao proizvođačima definitivno je. Ukrajinske žitarice se nisu izvozile u EU već najviše u Afriku i ostale zemlje s nepostojećim propisima. U situaciji kakva je sada zbog rata, Ukrajina bi najradije to žito prodala u EU s obzirom da ne bi morali izvoziti preko Crnog mora.
Međutim, [sve zemlje gdje bi to žito završilo se žale](https://www.theguardian.com/world/2023/apr/17/slovakia-joins-poland-hungary-halting-ukraine-grain-imports) zato jer su poljoprivrednici veliki zagovornici slobodnog tržišta kad oni žele plasirati proizvode gdjegod, a najveći zagovornici planskog gospodarstva kad se djele poticaji ili kad im netko želi dirat u monopol koji su stvorili u svojim državama.
Ista stvar se dogada sa cijenom nafte.
Kada cijena barrela skoci, odma skoce i cijene benzina. Kada cijena barrela padne, cijene benzina vrlo sporo padaju.
Svi prodaju spiku sa Ukrainskim zitom, a na Hrvatskom trzistu ga je 5%. Madjarskog je 15%, koje dolazi preko Bosne i tu je kud i kamo veci problem. Zanimljivo da svi sute o tome!?
Precizne odgovore na pitanja si već dobio. Svejedno, nadovezao bih se s informacijom da svjetsko tržište hrane već rekordnih 12 mjeseci doživljava pad cijena, ali članice EU to nikako ne osjećaju iz nekoliko razloga.
Prvi su sankcije Rusiji radi kojih se moramo oslanjati na skuplje resurse. Dapače, nemam ništa protiv plaćati određene usluge i proizvode malo skuplje da se zaustavi ubijanje nečije djece, no problem je, kako je netko već spomenuo, kada cijene resursa krenu prema dolje, a cijene prema krajnjim korisnicima i dalje idu gore.
Drugi su propisi i zakonj EU o kvaliteti i porijeklu proizvoda koji nas “čuva”, ali nas, boga mi, i ubija.
Na kraju, tu su naši europski vođe pod utjecajem svih lobija koji postoje na našoj plavoj pikuli koji nemaju volje pomoći puku i limitirati zarade korporacijama.
Source za pad cijena: https://www.reuters.com/business/retail-consumer/world-food-prices-fall-12th-month-running-march-fao-2023-04-07/
Poljski poljoprivrednici su ljuti na svoju vladu i žele ograničiti ili zabraniti uvoz ukrajinskog žita zato što ukrajinsko žito je manje kvalitete i vjerojatno ga je jeftinije proizvest nego što je to slučaj sa eu članicama. Iz tog razloga je njihovo žito uvijek bilo namijenjeno afričkom tržištu, ali sada je problem izvoz i Ukrajinci se moraju riješiti zaliha.
ma nije problem sa cijenama nikakav rat nego inflacija.
​
za vrijeme covida su se pare doslovno tiskale i dijelile svima i ljudi imaju prevelike ušteđevine. banke to znaju zato ne daju kredite pa firme dižu cijene.
ako netko u godinu dana isprinta 100€ pa 1 euro vrijedi 1 euro, pa onda u godinu dana isprinta 500 eura, 5 eura sad vrijedi 1 euro.
ko god kaze da se istrosio za vrijeme covida laze i sere.
kao i pola cendravaca ovdje sta ne mogu nac posao i ko zna sta.
odakle ti hrana i internet za srat onda.
​
nema tu puno filozofije.
[deleted]
Nevezano za zitarice, danas sam bio u Konzumu kupiti krumpir jer je domaceg nestalo i vidim krumpir samo iz Nizozemske i Francuske. Zna li tko zasto nema krumpira iz Hrvatske?
Stvar je u tome što je ta cijena niska samo ove godine zbog iznimne situacije – Ukrajinci se pošto poto žele riješiti velikih zaliha jer ih ne mogu preko Crnog mora izvoziti u Afriku. Primjerice, Egipat ima preko 100 milijuna stanovnika i jedan je od najvećih uvoznika žitarica na svijetu. Ukrajina i dalje proizvodi žito – nije rat u cijeloj zemlji. Pretpostavljam da su farmeri već na pola kilometra od prve crte zasijali sve kao i obično. Baš sam neki dan gledao kako razminiravaju jedan teren kako bi onda mogli krenuti orati i sijati nešto.
Ljudi se bune jer više ne mogu naplaćivati krvničke cijene za žitarice pošto će se sada potražnja za njima na europskom tržištu zadovoljiti većim uvozom
Tržište definira cijene. Kako?
E pa to je komplicirano sad i zahtjeva ekvivalent knjige od 2000 stranica u tri volumena.
Osnova: cijena bilo čega se računa kao vrijednost + profit. Vrijednost nečega se može izračunati iz kumulativnog radnog vremena uloženog u to nešto (u dokazivanje ovoga ode pola tih stranica). U procesu proizvodnje nekog proizvoda zbroji sve vrijednosti (dakle svo kumulativno radno vrijeme uloženo i iz njega izračunaj vrijednost) i zbroji sve profite koje su svi u lancu proizvodnje i prodaje uzeli i dobijaš cijenu.
E, sad, cijena zapravo “realno” skače samo ako su cijene radnika skočile naglo, sve ostalo je “fiktivno” skakanje cijena. Obzirom da pogledom na svijet, malo mašte i puno iskustva znamo da cijena rada nije skočila naglo prije skakanja ovih cijena. Što znači, nešto drugo je skočilo, a jedino što ostaje je profit. Dakle, netko iz lanca (moguća i množina) se masovno nakupio para skokom cijena, jer radnici nisu odjednom bolje plaćeni postali.
Ukrajina je bila sedmi izvoznik žita u svijetu. 🤷
Jako kompliciraba tema, ali na kukuruzu su neki zaradivali 70 lipa po kili prosle godine. Sada guve 30 lipa. Jos su i gnojivo skuplje kupovali, sve jer je pola ljudi u toj bransi mislilo da ce cijene i dalje rasti zbog rata, a ostali su ih slijedili po inerciji valjda. Bude se to sve iskristaliziralo uskoro, ako ne do kraja ove, onda do sredine iduce negdje.
Ukinut sve poticaje, I drzavu izbacit iz regulative