Od iduće akademske godine pokreće se smjer Ekonomska analitika na integriranom sveučilišnom studiju na EFZG-u. Kolegije izvode profesori s katedra za statistiku, matematiku, financije, ekonomsku teoriju…

Kako vam se čini novi smjer na EFZG-u? Pravi korak u prilagodbi studija tržištu rada i pružanje kvalitetnog obrazovanja za buduće stručnjake ili stvaranje privida?

Link na web stranicu smjera: [https://sites.google.com/net.efzg.hr/analitika/home?authuser=0](https://sites.google.com/net.efzg.hr/analitika/home?authuser=0)

6 comments
  1. Ovo mi se čini kao super stvar, ali za smjer Ekonomiju. Nisam baš siguran da će ekipa s Poslovne biti luda za tim smjerom tako da će onda taj smjer većinom biti popunjem s ljudima koji nisu upali na APP i Financije.

    Također, ne možeš ti nakon kolegija kao što su turizam i poduzetnišvo učiti Python i R. Isto tako, kolegij mikroekonometrija iako nikad nisu slušali običnu (makro)ekonometriju.

    Zamisao smjera mi je super, ali kako sam čuo, katedra za makroekonomiju nije baš bila oduševljena tako da je egzekucija loša.

    Imalo bi mi puno više smisla kad bi se smjer Ekonomija odvojio odmah od prve godine i kad bi se tamo proučavala Ekonomija kao što se to radi na ostalim svjetskim faksevima. Matematika 1, 2 i 3. Statistika 1,2,3. Jako puno i mikroekonomije i makroekonomije, ali da se sve radi kroz ekonometriju u R-u ili Pythonu.

  2. vjerovatno nebi trebo uopce komentirat ovdje s obzirom da o ekonomiji znam jako malo. ali ovako kao laiku mi se ovo cini potpuni promasaj. danas u doba racunala i programa, a pogotovo u zadnje vrijeme i AI, zar je stvarno potrebo imat ljude da rade analitiku? podatke upisuju vec ionako drugi ljudi a ne “analiticar” stoga cemu treba netko da te podatke analizira kad to moze odradit racunalo?

  3. Ekonomiju kao fakultet opcenito treba zatvoriti HITNO i na NEKOLIKO GODINA!
    …da trziste stigne “probaviti” vec diplomirane generacije.

    Isto vrijedi i za jos nekoliko fakulteta.

    To bi bilo tako kad bi obrazovanje pratilo kretanje trzista, a ne sibalo svake godine kolicine kao da je uvijek 91.godina.

  4. Ovdje ekonomist sa menadžerske informatike (eng. information management što vam govori kako je sam smjer krivo preveden).

    Generalno podržavam ideju. Ono što me brine je to da će se učiti strojno učenje bez znanja programiranja. Po meni, prvo bi trebalo uvesti na nižim godinama uvod u programiranje pa onda ponuditi na diplomskom ML. To može biti osnovno, ne trebaju biti napredne stvari poput functional programminga, naprednih data structures i algoritama. Osnovno je bitno.

    Drugo, generalno dosta malo matematike je na faksu, a statistika se samo ponvalja umjesto da je se bolje razumije kako ju koristiti u poslovanju pa da s tim znanjem i mindsetom konkuriraju drugima koji pokušavaju uletiti na njihova mjesta (FER i PMF generalno).

    Kad smo kod FERovaca i PMFovaca, oni su generalno problem zašto ekonomistima ustvari ne treba programiranje i viša matematika. Nisu ni oni problem već hrvatsko tržište rada, koje ne nudi dovoljno radnih mjesta za njih. Vani, generalno ljudi sa ekonomije (economics) uče više matematike, programiranje i ostalo i oni popune mjesta iz domene data analyticsa, dok je ovdje to vruća roba za one s FERa i PMFa jer boljeg jako malo ima što je potpuno pogrešno s ekonomske strane jer se kapacitet ljudi neiskorištava najbolje. Ti ljudi imaju apsolutnu prednost sa svojim vještinama, ali ulazak u domenu među ekonomistima je veliki oportunitetni trošak za njih same. Ali to je tako, kad Hrvatska nezaposlenost iznosi 6 posto u ovim kakti dobrim vremenima, dok je na Zapadu ispod 2 posto – max 6 posto u krizi (kod nas je u krizi čini mi se bila čak i preko 20 posto, min 15 posto). Kako bih potvrdio svoju tezu, sjetite se da su za rad na šalteru banke tražili fakultet, dok je na zapadu to bilo potpuno smiješan kriterij.
    Tu dolazimo do toga da konkurentnost ne mora nužno značiti nešto dobro. Recimo, Konzum je izrastao u odličnom maloprodajnog lanca koji je po poslovanju i bolji od mnogih zapadnih (među prvima uveo samoposlužne blagajne, Konzum klik – kupovinu svježih namirnica online, loyalty card (Lidl i Kaufland ih nisu imali do prije godinu dana!) pa sad vi koji želite jednog dana biti data analysti sami zaključite).

    Opet se vraćam na početak, a to je da podržavam ideju. Mislim da Hrvatskoj svakako trebaju ekonomisti sa tim vještinama i nadam se kako će se njihovim konkurentima ponuditi puno bolja (i plaćenija) zanimanja kako bi cijela ekonomija mogla ići prema gore – da i oni koji nisu ekonomisti ostvare svoj puni potencijal, kao i ekonomisti, da s naprednom analitikom probiju granicu proizvodnih mogućnosti, kao što to i vani rade 🙂

  5. Katedra za statistiku na kojoj nema statističara i katedra za matematiku na kojoj nema matematičara će učiti ljude ni više ni manje nego modeliranje i strojno učenje.

    Može samo dobro završiti.

Leave a Reply