Šest posto osmaša hrvatski jezik na nacionalnim ispitima napisalo je za odličan, trećina za vrlo dobar, 22,1 posto za dovoljan, a 2,4 posto ih nije prošlo. Iz matematike je najviše dvojki, četvrtina učenika je ispit napisala za dovoljan, 8,6 posto nije prošlo, a 4,9 posto ih je bilo odlično.
Engleski i njemački ispit dali su apsolutno najbolje rezultate – čak trećina učenika bila je odlična na ispitu, nedovoljnih tek nešto više od dva posto.
No sve su pomalo iznenadili rezultati iz prirodoslovne i grupe općih predmeta. Fiziku su učenici napisali uvjerljivo najlošije, čak svaki osmi učenik je pao (16%), a 45,9 posto ih je dovoljnih. Biologiju je palo 12,1 posto, a za dovoljan je ispit napisalo 60,7 posto učenika.
– Distribucija ocjena u osnovnim predmetima, hrvatskom, matematici i stranim jezicima je očekivana i ne odstupa od lanjskih rezultata. Što se tiče fizike i drugih lošije napisanih ispita, započinjemo s temeljitom analizom kako bismo ustanovili u čemu su najviše učenici griješili – kazao je pri predstavljanju rezultata nacionalnih ispita Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Podsjetimo, nacionalne ispite koje priprema i provodi NCVVO, u ožujku je pisalo između 3800 i 3900 učenika 4. razreda u 80 škola, te po prvi put, svi učenici osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj (40.195 učenika – 886 škola). U četvrtim razredima projekt se i dalje provodi na pilot-razini, kao i lani, kad su nacionalni ispiti uvedeni. Četvrtaši su pisali ispite iz hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja. Ocijenjeni su prema razinama – napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne. Ispite je ocjenjivalo 720 ocjenjivača od 1705 učitelja koji su se javili na javni poziv.
Za učenike s poteškoćama i s prilagođenim programima pripremljeni su i prilagođeni ispiti, a učenici nacionalnih manjina pisali su ispite na svojim materinjim jezicima.
Rezutati su, istaknuo je Filipović, uglavnom jednaki kao i lani, u hrvatskom jeziku najviše je učenika bilo ispod osnovne razine, 3,6 posto, a najbolje znanje pokazali su u matematici, koju je na naprednoj razini napisalo 17,6 posto učenika. Ipak, od 50 do 70 posto učenika testove je napisalo na osnovnoj ili srednjoj razini.
– Ovo su skupni rezultati za škole, a osobne rezultate svi će učenici dobiti upisane u e-dnevnik predzadnjeg dana nastave, 20. lipnja. Uz bodove ispita, dobit će i postotak riješenosti. Ravnatelji će dobiti rezultate za pojedini razred, pa će moći usporediti ove rezultate s prošlogodišnjima, ali i analizirati što bi trebalo mijenjati – kaže ravnatelj NCVVO-a.
Na pitanje o tome što nam nacionalni ispiti govore s obzirom na to da već godinama imamo “poplavu” odlikaša i superodlikaša u osnovnim školama, Filipović ističe kako nije objektivno uspoređivati nacionalne ispite s onima zaključenima na kraju školske godine.
Pa ipak, usporedbom podataka iz ŠeR – Školskog e-Rudnika vidi se kako je u posljednjih desetak godina broj odlikaša u osmim razredima porastao za 10%. Prošle školske godine, 12,44% učenika osmi razred je završilo s 5,0. Nacionalni ispiti pokazuju nešto lošije znanje.
– Nacionalni ispiti su presjek gradiva kroz četiri godine, a zaključne ocjene su rezultat tekuće nastavne godine, provjere gradiva kroz nekoliko nastavnih cjelina. Očekivano je veći broj odlikaša, no osobno mislim da nije objektivno imati 50% odlikaša. Tako će i nacionalni ispiti biti smjernica školama za daljnji rad – pojasnio je.
A nacionalni ispiti provedeni među osmašima prvo su ovako veliko testiranje znanja provedeno u osnovnim školama. Učenici su pisali ispite iz osam predmeta, a testiranja su trajala gotovo cijeli ožujak. Ovi ispiti vrednuju se ocjenama – odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. No rezultat se ne pribraja ocjenama na kraju godine, niti će utjecati na broj bodova za upis srednje škole. Bilo je brojnih pritužbi da bi rezultat mogao utjecati na konačnu odluku nastavnika pri zaključivanju, no u NCVVO-u smatraju da to neće biti slučaj.
Ovi rezultati neće biti uvjet za upis srednje škole, a hoće li to postati i kad, odredit će Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Pitali smo je li razlog lošijim rezultatima činjenica da su učenici bili umorni od tolikih ispita, odnosno jesu li iz ispita koji su se polagali zadnji imali lošije ocjene.
– I to sam uzeo u obzir, to je definitivno dobar argument. No fizika se pisala dan poslije biologije, a kemija dan prije povijesti, a rezultati su lošiji. Može se iščitati i koliko su bile spretne kurikularne promjene. Koliko je promjena dobra, može se ispitati u praksi i ovakvim standardiziranim predmetima – odgovorio je Filipović, koji najavljuje i analizu, te izmjene testova iz engleskog jezika.
Za NCVVO, kazao je, najvažnija je činjenica da su ispiti unatoč obimnosti, provedeni bez problema, te da su škole uspjele organizirati provedbe unatoč problemima u organizaciji nastave.
– Prikupljeno je obilje podataka koji će pomoći uspostavi učinkovitijeg obrazovnog sustava. Svi ispiti rađeni su prema novim kurikulima uvedenim prije četiri godine, te daju jasniju sliku postugnuća učenika – zaključuju oni.
Ipak, u razgovorima s roditeljima osnovaca saznajemo kako već s početkom nove školske godine planiraju djecu slati na pripreme za nacionalne ispite.
Ne, ne i apsolutno ne. Da znate kakvih se gluposti naslušam svaki dan od strane nekih učenika, nikad ne bi ovo ni pomislili.
Source: profesorica engleskog u srednjoj školi
onda neka testove iz hrv prevedu na eng pa će bit bolje.
koje gluposti. ko da su testovi sastavljeni na isti koncept.
Pa matura iz engleskog je oduvijek bila lakša nego iz hrvatskog. Zašto je to vijest?
Jer je jako korisno u životu znat tzv. “književni hrvatski”.
72% skolaraca je iz biologije dobilo 2 i manje. S obzirom na to da smo imali pandemiju ovo su fakat alarmantni podaci. Pitam se koliko je skolaraca pitalo roditelje da im pricaju o virusima, a ovi su krenuli o cipiranju i zaprasivanju.
[removed]
Naravno da ne znaju engleski bolje nego hrvatski već je test potpuno drugačiji.
Ali da, generalno smo jako dobri iz engleskog jezika što i pokazuju sva istraživanja.
opće je poznato kako hr obrazovni sustav je jedan od najboljih na svijetu
Baš me zanima koliko među tim nedovoljnim ima praznih ispita koje su osmaši predali jer su skužili da nemaju nikakvog utjecaja na išta.
Engleski na maturi je dprdnja. Cak i osnovna razina je uglavnom smijesno lagana. Znam ljude koji su cetiri godine isli na instrukcije da bi imsli dva koji su prosli maturu bez problema i cak imali minus bodove na eseju jer su napisali previse rijeci.
[deleted]
Ne kužim koja je onda poanta ocijena ako svi imaju 5? Na kraju će svi ispiti biti nacionalni na razini države što možda i nebi bila najgora stvar na svijetu. Svi imaju jednaku priliku da se pokažu.
Ovo s fizikom je dosta loša vijest – rekao bih da je to do nedostatka učenja kritičkog razmišljanja koje je preduvjet za fiziku. A za to je u osmom razredu malo kasno. To se postiže tako da se dijete pusti da se samo igra s objektima oko sebe bez ikakve strukture još u predškolskoj dobi. Samo moje mišljenje, možda sam u krivu.
….iiiiiii that’s all folks, to je sve sto im treba
Ja sam 2008. završavala osnovnu i ako se dobro sjećam, tad ili godinu ranije su naš razred izabrali za probnu malu maturu iz biologije i još nečega neprirodoslovnog tipa geografije. Znači 15 godina je trebalo da se nešto napravi po tom pitanju?
17 comments
**Članak:**
Šest posto osmaša hrvatski jezik na nacionalnim ispitima napisalo je za odličan, trećina za vrlo dobar, 22,1 posto za dovoljan, a 2,4 posto ih nije prošlo. Iz matematike je najviše dvojki, četvrtina učenika je ispit napisala za dovoljan, 8,6 posto nije prošlo, a 4,9 posto ih je bilo odlično.
Engleski i njemački ispit dali su apsolutno najbolje rezultate – čak trećina učenika bila je odlična na ispitu, nedovoljnih tek nešto više od dva posto.
No sve su pomalo iznenadili rezultati iz prirodoslovne i grupe općih predmeta. Fiziku su učenici napisali uvjerljivo najlošije, čak svaki osmi učenik je pao (16%), a 45,9 posto ih je dovoljnih. Biologiju je palo 12,1 posto, a za dovoljan je ispit napisalo 60,7 posto učenika.
– Distribucija ocjena u osnovnim predmetima, hrvatskom, matematici i stranim jezicima je očekivana i ne odstupa od lanjskih rezultata. Što se tiče fizike i drugih lošije napisanih ispita, započinjemo s temeljitom analizom kako bismo ustanovili u čemu su najviše učenici griješili – kazao je pri predstavljanju rezultata nacionalnih ispita Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Podsjetimo, nacionalne ispite koje priprema i provodi NCVVO, u ožujku je pisalo između 3800 i 3900 učenika 4. razreda u 80 škola, te po prvi put, svi učenici osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj (40.195 učenika – 886 škola). U četvrtim razredima projekt se i dalje provodi na pilot-razini, kao i lani, kad su nacionalni ispiti uvedeni. Četvrtaši su pisali ispite iz hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja. Ocijenjeni su prema razinama – napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne. Ispite je ocjenjivalo 720 ocjenjivača od 1705 učitelja koji su se javili na javni poziv.
Za učenike s poteškoćama i s prilagođenim programima pripremljeni su i prilagođeni ispiti, a učenici nacionalnih manjina pisali su ispite na svojim materinjim jezicima.
Rezutati su, istaknuo je Filipović, uglavnom jednaki kao i lani, u hrvatskom jeziku najviše je učenika bilo ispod osnovne razine, 3,6 posto, a najbolje znanje pokazali su u matematici, koju je na naprednoj razini napisalo 17,6 posto učenika. Ipak, od 50 do 70 posto učenika testove je napisalo na osnovnoj ili srednjoj razini.
– Ovo su skupni rezultati za škole, a osobne rezultate svi će učenici dobiti upisane u e-dnevnik predzadnjeg dana nastave, 20. lipnja. Uz bodove ispita, dobit će i postotak riješenosti. Ravnatelji će dobiti rezultate za pojedini razred, pa će moći usporediti ove rezultate s prošlogodišnjima, ali i analizirati što bi trebalo mijenjati – kaže ravnatelj NCVVO-a.
Na pitanje o tome što nam nacionalni ispiti govore s obzirom na to da već godinama imamo “poplavu” odlikaša i superodlikaša u osnovnim školama, Filipović ističe kako nije objektivno uspoređivati nacionalne ispite s onima zaključenima na kraju školske godine.
Pa ipak, usporedbom podataka iz ŠeR – Školskog e-Rudnika vidi se kako je u posljednjih desetak godina broj odlikaša u osmim razredima porastao za 10%. Prošle školske godine, 12,44% učenika osmi razred je završilo s 5,0. Nacionalni ispiti pokazuju nešto lošije znanje.
– Nacionalni ispiti su presjek gradiva kroz četiri godine, a zaključne ocjene su rezultat tekuće nastavne godine, provjere gradiva kroz nekoliko nastavnih cjelina. Očekivano je veći broj odlikaša, no osobno mislim da nije objektivno imati 50% odlikaša. Tako će i nacionalni ispiti biti smjernica školama za daljnji rad – pojasnio je.
A nacionalni ispiti provedeni među osmašima prvo su ovako veliko testiranje znanja provedeno u osnovnim školama. Učenici su pisali ispite iz osam predmeta, a testiranja su trajala gotovo cijeli ožujak. Ovi ispiti vrednuju se ocjenama – odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. No rezultat se ne pribraja ocjenama na kraju godine, niti će utjecati na broj bodova za upis srednje škole. Bilo je brojnih pritužbi da bi rezultat mogao utjecati na konačnu odluku nastavnika pri zaključivanju, no u NCVVO-u smatraju da to neće biti slučaj.
Ovi rezultati neće biti uvjet za upis srednje škole, a hoće li to postati i kad, odredit će Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Pitali smo je li razlog lošijim rezultatima činjenica da su učenici bili umorni od tolikih ispita, odnosno jesu li iz ispita koji su se polagali zadnji imali lošije ocjene.
– I to sam uzeo u obzir, to je definitivno dobar argument. No fizika se pisala dan poslije biologije, a kemija dan prije povijesti, a rezultati su lošiji. Može se iščitati i koliko su bile spretne kurikularne promjene. Koliko je promjena dobra, može se ispitati u praksi i ovakvim standardiziranim predmetima – odgovorio je Filipović, koji najavljuje i analizu, te izmjene testova iz engleskog jezika.
Za NCVVO, kazao je, najvažnija je činjenica da su ispiti unatoč obimnosti, provedeni bez problema, te da su škole uspjele organizirati provedbe unatoč problemima u organizaciji nastave.
– Prikupljeno je obilje podataka koji će pomoći uspostavi učinkovitijeg obrazovnog sustava. Svi ispiti rađeni su prema novim kurikulima uvedenim prije četiri godine, te daju jasniju sliku postugnuća učenika – zaključuju oni.
Ipak, u razgovorima s roditeljima osnovaca saznajemo kako već s početkom nove školske godine planiraju djecu slati na pripreme za nacionalne ispite.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
> engleski jezik znaju bolje nego materinji
Da, jer su kurikulumi potpuno jednaki.
> engleski jezik bolje znaju nego materinji
Ne, ne i apsolutno ne. Da znate kakvih se gluposti naslušam svaki dan od strane nekih učenika, nikad ne bi ovo ni pomislili.
Source: profesorica engleskog u srednjoj školi
onda neka testove iz hrv prevedu na eng pa će bit bolje.
koje gluposti. ko da su testovi sastavljeni na isti koncept.
Pa matura iz engleskog je oduvijek bila lakša nego iz hrvatskog. Zašto je to vijest?
Jer je jako korisno u životu znat tzv. “književni hrvatski”.
72% skolaraca je iz biologije dobilo 2 i manje. S obzirom na to da smo imali pandemiju ovo su fakat alarmantni podaci. Pitam se koliko je skolaraca pitalo roditelje da im pricaju o virusima, a ovi su krenuli o cipiranju i zaprasivanju.
[removed]
Naravno da ne znaju engleski bolje nego hrvatski već je test potpuno drugačiji.
Ali da, generalno smo jako dobri iz engleskog jezika što i pokazuju sva istraživanja.
opće je poznato kako hr obrazovni sustav je jedan od najboljih na svijetu
Baš me zanima koliko među tim nedovoljnim ima praznih ispita koje su osmaši predali jer su skužili da nemaju nikakvog utjecaja na išta.
Engleski na maturi je dprdnja. Cak i osnovna razina je uglavnom smijesno lagana. Znam ljude koji su cetiri godine isli na instrukcije da bi imsli dva koji su prosli maturu bez problema i cak imali minus bodove na eseju jer su napisali previse rijeci.
[deleted]
Ne kužim koja je onda poanta ocijena ako svi imaju 5? Na kraju će svi ispiti biti nacionalni na razini države što možda i nebi bila najgora stvar na svijetu. Svi imaju jednaku priliku da se pokažu.
Ovo s fizikom je dosta loša vijest – rekao bih da je to do nedostatka učenja kritičkog razmišljanja koje je preduvjet za fiziku. A za to je u osmom razredu malo kasno. To se postiže tako da se dijete pusti da se samo igra s objektima oko sebe bez ikakve strukture još u predškolskoj dobi. Samo moje mišljenje, možda sam u krivu.
….iiiiiii that’s all folks, to je sve sto im treba
Ja sam 2008. završavala osnovnu i ako se dobro sjećam, tad ili godinu ranije su naš razred izabrali za probnu malu maturu iz biologije i još nečega neprirodoslovnog tipa geografije. Znači 15 godina je trebalo da se nešto napravi po tom pitanju?