>EU je pokrenuo istraživanja kako bi se usporedile naknade banaka i kod kojih je banaka došlo do najvećih promjena. Obuhvaćene su i naknade na hrvatskom tržištu.
>
>Kamate na kredite već su neko vrijeme u padu, pa banke na njima mogu zaraditi manje no prije, iako i dalje uspijevaju, tako što ruše kamate na štednju koje su, i uslijed inflacije (realne), već dobrano u negativnoj zoni.
>
>S obzirom na to da se ipak moraju pomiriti s nešto manjim kamatnim prihodima, onda su se »prebacile« na naknade koje naplaćuju na svoje usluge. Bankarske naknade generalno rastu, pogotovo otkako je pandemija, ali su i prije, te svako-toliko neka banka počasti klijente poskupljenjem neke od svojih naknada ili provizija, kojih je more, te je teško to i pratiti, a kamoli se snaći.
>
>Budući da je riječ o velikom broju raznih naknada, za vođenje računa, naplatu podizanja gotovine, transakcije unutar banke, izvan banke, na šalteru, online, deviznim, kunskim, ovakvim, onakvim, te da se radi najčešće o sitnim poskupljenjima, od kunu, dvije, ali i desetak (a ponekad se počne naplaćivati i ono što se ranije nije, pa je zapravo riječ o uvođenju novog nameta), klijenti to često i ne primijete, ne idu za tim, a kamoli da bi zbog toga i banku mijenjali, jer to percipiraju kao preveliki »tramak« za nekoliko kuna gore ili dole.
>
>Tako banke na zakonu velikih brojeva obrnu milijune kuna, te im se na cjeniku naknada, koji je često vrlo zabašuren ili barem iznimno dosadan za čitanje (pa mnogi zaziru), uvijek isplati poraditi.
>
>Temeljem čega ih dižu? Obično odgovori idu u pravcu toga da su im povećani troškovi, ulaganja, ili pak slijede tržište i konkurenciju, koja također – podiže cijene usluga. Takva »kružna« argumentacija pitanje je, je li utemeljena.
>
>Kod nas su, primjerice, iz dopuštenih prekoračenja klijente i prebacivale u prešutna samo zato što kod prešutnih nema plafona za efektivnu kamatnu stopu, u koju ulazi i naknada, jer su povećane naknade »probijale« plafon.
>
>
>
>Hrvatska narodna banka to je uočila pa se želi ispraviti to stanje. Uočila je, jer su se u zadnjih dvije do tri godine rapidno podizale naknade za vođenje računa, koje su ionako uočljivije od hrpe drugih nameta.
>
>Budući da trend podizanja naknada nije izolirani hrvatski slučaj (ovdašnje su banke članice europskih grupacija), privuklo je to pažnju i EBA-e (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), koja je odlučila ispitati o čemu se tu radi, odnosno malo se više pozabaviti (ne)utemeljenošću podizanja bankarskih naknada.
>
>Navodno se, naime, s razine EBA-e razmišlja o novoj regulativi kojom bi se pod strožu kontrolu stavile naknade koje banke naplaćuju klijentima, odnosno možda bi se čak i ograničile. Time bi onda bilo obuhvaćeno i hrvatsko bankarsko tržište, odnosno ovdašnje poslovne banke, a HNB bi, kao lokalni supervizor, morao slijediti propise o ograničenju rasta naknada, te na taj način stati na kraj samovolji banaka prilikom njihova određivanja.
>
>Naknade su se našle »na meti« regulatora jer se sumnja da njihovo mijenjanje nije vezano uz neki konkretan parametar, već ih banke dižu arbitrarno, jednostrano. Nedavno je guverner HNB-a Boris Vujčić, na pitanje, hoće li što poduzeti, odgovorio da je HNB prije svega tu da naknade učini transparentnim, što je i napravljeno, a na klijentima je da usporede i biraju.
>
>Što se tiče mogućeg plafoniranja naknada, koje izgleda »gura« EBA-a, Vujčić je kazao samo to da će, ako bude nekog mijenjanja regulative po tom pitanju, javnost na vrijeme biti obaviještena.
>
>
>
>Navodno postoji stanoviti oprez regulatora u dijelu u kojem bi se sve moglo tumačiti kao zadiranje u tržišne slobode, konkurenciju itd. Međutim, uloga središnjih banaka u dijelu zaštite potrošača nalaže i njihov jači angažman, pogotovo stoga što je tekući račun de facto obvezan proizvod.
>
>Tko želi primiti plaću, mora ga otvoriti. Može promijeniti banku, ali ne i zatvoriti račun, a onda s njime »pristaje« i na niz drugih usluga i povezanih naknada za koje ima pravo znati kako, kad i temeljem čega ih plaća više.
neki dan osnivam firmu, jdoo, i idem uplatit temeljni kapital na prijelazni račun u banci…10 kn temeljni, naknada 87 kn….
Nadam se da hoće ili ću u dogovor s poslodavcem da me plaća u kešu kao operativni trošak, sam ću si životno plaćat umjesto mirovinskog i koristit ću revolut.
Nije da su naknade samo prešutne nego i lažu.
Koristim erste, nemam nikakvih usluga oaim tekućeg i ovog kretenski nazvanog đorđa i kradu mi 15 kuna mjesečno.
Kroz godine se cijena naknade mijenjala više puta bez promjene usluga, ja ni mail nisam dobio da mi na to ukažu.
Buduci da moram imati banku zbog isplate place, koja je najeftinija
Vreme je da se i tim aždahama stane na rep.
Ja baš nekidan primijetio da je u Zabi naknada za transfer povećana na 2.25kn, a prije par godina bila 1kn ili 1.5kn max, stoka jebena, samo neka ih gaze dokle ide.
Idealno bi bilo nacionalizacija svih banaka ali jbg daleko smo od toga.
ne znam samo tko financira eu
To je najljepši mail koji smo primili ovaj Božić.
Kako čudno jel’ da baš sada.
Možda jer je više ljudi podiglo online oblike plaćanja jer su nam ograničili slobodu kretanja u neke druge institucije.
Lijepo mažete i lažete ovaj narod.
U Njemačkoj se bankovni računi ugl. ne plaćaju ništa ako svaki mjesec dobiješ uplatu na račun (plaću recimo) i nema nikakvih troškova za transakcije.
9 comments
>EU je pokrenuo istraživanja kako bi se usporedile naknade banaka i kod kojih je banaka došlo do najvećih promjena. Obuhvaćene su i naknade na hrvatskom tržištu.
>
>Kamate na kredite već su neko vrijeme u padu, pa banke na njima mogu zaraditi manje no prije, iako i dalje uspijevaju, tako što ruše kamate na štednju koje su, i uslijed inflacije (realne), već dobrano u negativnoj zoni.
>
>S obzirom na to da se ipak moraju pomiriti s nešto manjim kamatnim prihodima, onda su se »prebacile« na naknade koje naplaćuju na svoje usluge. Bankarske naknade generalno rastu, pogotovo otkako je pandemija, ali su i prije, te svako-toliko neka banka počasti klijente poskupljenjem neke od svojih naknada ili provizija, kojih je more, te je teško to i pratiti, a kamoli se snaći.
>
>Budući da je riječ o velikom broju raznih naknada, za vođenje računa, naplatu podizanja gotovine, transakcije unutar banke, izvan banke, na šalteru, online, deviznim, kunskim, ovakvim, onakvim, te da se radi najčešće o sitnim poskupljenjima, od kunu, dvije, ali i desetak (a ponekad se počne naplaćivati i ono što se ranije nije, pa je zapravo riječ o uvođenju novog nameta), klijenti to često i ne primijete, ne idu za tim, a kamoli da bi zbog toga i banku mijenjali, jer to percipiraju kao preveliki »tramak« za nekoliko kuna gore ili dole.
>
>Tako banke na zakonu velikih brojeva obrnu milijune kuna, te im se na cjeniku naknada, koji je često vrlo zabašuren ili barem iznimno dosadan za čitanje (pa mnogi zaziru), uvijek isplati poraditi.
>
>Temeljem čega ih dižu? Obično odgovori idu u pravcu toga da su im povećani troškovi, ulaganja, ili pak slijede tržište i konkurenciju, koja također – podiže cijene usluga. Takva »kružna« argumentacija pitanje je, je li utemeljena.
>
>Kod nas su, primjerice, iz dopuštenih prekoračenja klijente i prebacivale u prešutna samo zato što kod prešutnih nema plafona za efektivnu kamatnu stopu, u koju ulazi i naknada, jer su povećane naknade »probijale« plafon.
>
>
>
>Hrvatska narodna banka to je uočila pa se želi ispraviti to stanje. Uočila je, jer su se u zadnjih dvije do tri godine rapidno podizale naknade za vođenje računa, koje su ionako uočljivije od hrpe drugih nameta.
>
>Budući da trend podizanja naknada nije izolirani hrvatski slučaj (ovdašnje su banke članice europskih grupacija), privuklo je to pažnju i EBA-e (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), koja je odlučila ispitati o čemu se tu radi, odnosno malo se više pozabaviti (ne)utemeljenošću podizanja bankarskih naknada.
>
>Navodno se, naime, s razine EBA-e razmišlja o novoj regulativi kojom bi se pod strožu kontrolu stavile naknade koje banke naplaćuju klijentima, odnosno možda bi se čak i ograničile. Time bi onda bilo obuhvaćeno i hrvatsko bankarsko tržište, odnosno ovdašnje poslovne banke, a HNB bi, kao lokalni supervizor, morao slijediti propise o ograničenju rasta naknada, te na taj način stati na kraj samovolji banaka prilikom njihova određivanja.
>
>Naknade su se našle »na meti« regulatora jer se sumnja da njihovo mijenjanje nije vezano uz neki konkretan parametar, već ih banke dižu arbitrarno, jednostrano. Nedavno je guverner HNB-a Boris Vujčić, na pitanje, hoće li što poduzeti, odgovorio da je HNB prije svega tu da naknade učini transparentnim, što je i napravljeno, a na klijentima je da usporede i biraju.
>
>Što se tiče mogućeg plafoniranja naknada, koje izgleda »gura« EBA-a, Vujčić je kazao samo to da će, ako bude nekog mijenjanja regulative po tom pitanju, javnost na vrijeme biti obaviještena.
>
>
>
>Navodno postoji stanoviti oprez regulatora u dijelu u kojem bi se sve moglo tumačiti kao zadiranje u tržišne slobode, konkurenciju itd. Međutim, uloga središnjih banaka u dijelu zaštite potrošača nalaže i njihov jači angažman, pogotovo stoga što je tekući račun de facto obvezan proizvod.
>
>Tko želi primiti plaću, mora ga otvoriti. Može promijeniti banku, ali ne i zatvoriti račun, a onda s njime »pristaje« i na niz drugih usluga i povezanih naknada za koje ima pravo znati kako, kad i temeljem čega ih plaća više.
neki dan osnivam firmu, jdoo, i idem uplatit temeljni kapital na prijelazni račun u banci…10 kn temeljni, naknada 87 kn….
Nadam se da hoće ili ću u dogovor s poslodavcem da me plaća u kešu kao operativni trošak, sam ću si životno plaćat umjesto mirovinskog i koristit ću revolut.
Nije da su naknade samo prešutne nego i lažu.
Koristim erste, nemam nikakvih usluga oaim tekućeg i ovog kretenski nazvanog đorđa i kradu mi 15 kuna mjesečno.
Kroz godine se cijena naknade mijenjala više puta bez promjene usluga, ja ni mail nisam dobio da mi na to ukažu.
Buduci da moram imati banku zbog isplate place, koja je najeftinija
Vreme je da se i tim aždahama stane na rep.
Ja baš nekidan primijetio da je u Zabi naknada za transfer povećana na 2.25kn, a prije par godina bila 1kn ili 1.5kn max, stoka jebena, samo neka ih gaze dokle ide.
Idealno bi bilo nacionalizacija svih banaka ali jbg daleko smo od toga.
ne znam samo tko financira eu
To je najljepši mail koji smo primili ovaj Božić.
Kako čudno jel’ da baš sada.
Možda jer je više ljudi podiglo online oblike plaćanja jer su nam ograničili slobodu kretanja u neke druge institucije.
Lijepo mažete i lažete ovaj narod.
U Njemačkoj se bankovni računi ugl. ne plaćaju ništa ako svaki mjesec dobiješ uplatu na račun (plaću recimo) i nema nikakvih troškova za transakcije.