>*1.8.1972., umro je u Zagrebu Petar Pero Pirker, jedan od najuspješnijih, ali i nedovoljno priznatih gradonačelnika u povijesti grada Zagreba.*
>
>*Pirker je rođen u Varaždinu, 5.7.1927. Bio je odličan organizator, vješt rukovoditelj i uspješan realizator.*
>
>*Iako je na čelu grada djelovao samo jedan mandat od 1963. do 1967. godine, realizirao je cijeli niz projekata od kojih se podosta njih pripisuje prethodnoj administraciji gradonačelnika Većeslava Holjevca, ali opće je poznato da je Pirkerova administracija ostvarila i cijeli niz vlastitih.*
>
>*Iz centra grada iseljeno je nekoliko industrijskih postrojenja, a sagrađena su i nova: pogoni Plinare s udvostručenim kapacitetom proizvodnje, vodocrpilište u Maloj Mlaki, Plivin pogon za proizvodnju geomicina, Tvornica transformatora u Jankomiru, Tvornica ulja na Žitnjaku, Tvornica „Janko Gredelj“, Mesna industrija „Sljeme“ s tvornicama gotovih jela i stočne hrane te farmom svinja i Agrokokina velika farma za proizvodnju jaja.*
*Goran Beus Richembergh o njemu je napisao sljedeće:*
>
>*”Kolos zagrebačke povijesti – potpuno prešućen i zaboravljen junak 20. stoljeća.*
>
>*Proučavajući učinke i doprinos razvoju grada Zagreba (od 1850. do danas) devetorice gradonačelnika germanskoga porijekla došao sam do zaključka da je posljednji u nizu od njih devetorice, po svemu najuspješniji i najsposobniji zagrebački gradonačelnik svih vremena, bio čovjek koji je potpuno prešućen i kojemu u Zagrebu (ali ni u njegovu rodnom Varaždinu) nije posvećena ni jedna ulica ili trg (jest u Sesvetskom Kraljevcu i u Slavonskom Brodu). U svome četverogodišnjem mandatu (postao je gradonačelnik s 36 godina!) učinio je toliko toga da ne možete vjerovati. Dovoljno je reći da je u njegovo vrijeme izgrađeno 26 tisuća stanova pa da se već zapitate kako i zašto o njemu ne znamo ništa. Donesen je (prvi nakon Heinzelova) urbanistički plan po kojemu je Zagreb isprojektiran za 950 tisuća stanovnika.*
>
>*Da vam još kažem i to da je sagrađeno 35 škola i 6 dječjih vrtića, 5 novih velikih tvorničkih postrojenja i 2 velike farme, nova gradska plinara, vodocrpilište u Maloj Mlaki, da je otvoreno više od 270 trgovina (među kojima su bile i tri robne kuće Nama), izgrađeno 30 km savskih nasipa, 100 km kanalizacijske mreže, novi terminal i produžena pista zračne luke na Plesu, novi željeznički most na Savi, cesta Zagreb-Velika Gorica, žičara na Sljemenu, stalno postrojenje za klizalište na Šalati i kompleks sportskog centra na Sveticama.*
>
>*Kruna svega je činjenica da mu se u drugoj godini mandata dogodila najgora poplava u povijesti Zagreba kad se jedna trećina grada, u kojoj je živjelo 180 tisuća Zagrepčana, našla pod vodom, a njih 10 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Dakle, uz sve navedeno, morao je koordinirati i veliku akciju zbrinjavanja postradalih, podjele humanitarne pomoći, čišćenja grada i sanacije katastrofalnih posljedica poplave, što je vrlo uspješno i učinio. Da je samo to odradio, trebalo bi ga pamtiti i slaviti zauvijek.*
*Tek kad vidite što je sve taj čovjek uspio napraviti u samo 4 godine, od 1963. do 1967. godine, shvatite svu mizeriju i jalovost aktualnoga gradonačelnika Zagreba koji ga vodi već skoro 2 desetljeća.*
>
>*Čovjek o kojemu ovdje pišem bio je Pero Pirker. Stradao je 1971. godine kao hrvatski proljećar, a godinu dana kasnije je i umro u dobi od 45 godina. Ta politička sudbina i prerana smrt pridonijele su da ga se potpuno zaboravi i da ga ne spominju ni nakon 1990. godine.”*
>
>*Pero Pirker je sahranjen na Mirogoju. Grob mu krasi prepoznatljiv mozaik Ede Murtića.*
*Korišteni podaci Gorana Beusa Richembergha i Marijana Lipovca.*
1 comment
>*1.8.1972., umro je u Zagrebu Petar Pero Pirker, jedan od najuspješnijih, ali i nedovoljno priznatih gradonačelnika u povijesti grada Zagreba.*
>
>*Pirker je rođen u Varaždinu, 5.7.1927. Bio je odličan organizator, vješt rukovoditelj i uspješan realizator.*
>
>*Iako je na čelu grada djelovao samo jedan mandat od 1963. do 1967. godine, realizirao je cijeli niz projekata od kojih se podosta njih pripisuje prethodnoj administraciji gradonačelnika Većeslava Holjevca, ali opće je poznato da je Pirkerova administracija ostvarila i cijeli niz vlastitih.*
>
>*Iz centra grada iseljeno je nekoliko industrijskih postrojenja, a sagrađena su i nova: pogoni Plinare s udvostručenim kapacitetom proizvodnje, vodocrpilište u Maloj Mlaki, Plivin pogon za proizvodnju geomicina, Tvornica transformatora u Jankomiru, Tvornica ulja na Žitnjaku, Tvornica „Janko Gredelj“, Mesna industrija „Sljeme“ s tvornicama gotovih jela i stočne hrane te farmom svinja i Agrokokina velika farma za proizvodnju jaja.*
*Goran Beus Richembergh o njemu je napisao sljedeće:*
>
>*”Kolos zagrebačke povijesti – potpuno prešućen i zaboravljen junak 20. stoljeća.*
>
>*Proučavajući učinke i doprinos razvoju grada Zagreba (od 1850. do danas) devetorice gradonačelnika germanskoga porijekla došao sam do zaključka da je posljednji u nizu od njih devetorice, po svemu najuspješniji i najsposobniji zagrebački gradonačelnik svih vremena, bio čovjek koji je potpuno prešućen i kojemu u Zagrebu (ali ni u njegovu rodnom Varaždinu) nije posvećena ni jedna ulica ili trg (jest u Sesvetskom Kraljevcu i u Slavonskom Brodu). U svome četverogodišnjem mandatu (postao je gradonačelnik s 36 godina!) učinio je toliko toga da ne možete vjerovati. Dovoljno je reći da je u njegovo vrijeme izgrađeno 26 tisuća stanova pa da se već zapitate kako i zašto o njemu ne znamo ništa. Donesen je (prvi nakon Heinzelova) urbanistički plan po kojemu je Zagreb isprojektiran za 950 tisuća stanovnika.*
>
>*Da vam još kažem i to da je sagrađeno 35 škola i 6 dječjih vrtića, 5 novih velikih tvorničkih postrojenja i 2 velike farme, nova gradska plinara, vodocrpilište u Maloj Mlaki, da je otvoreno više od 270 trgovina (među kojima su bile i tri robne kuće Nama), izgrađeno 30 km savskih nasipa, 100 km kanalizacijske mreže, novi terminal i produžena pista zračne luke na Plesu, novi željeznički most na Savi, cesta Zagreb-Velika Gorica, žičara na Sljemenu, stalno postrojenje za klizalište na Šalati i kompleks sportskog centra na Sveticama.*
>
>*Kruna svega je činjenica da mu se u drugoj godini mandata dogodila najgora poplava u povijesti Zagreba kad se jedna trećina grada, u kojoj je živjelo 180 tisuća Zagrepčana, našla pod vodom, a njih 10 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Dakle, uz sve navedeno, morao je koordinirati i veliku akciju zbrinjavanja postradalih, podjele humanitarne pomoći, čišćenja grada i sanacije katastrofalnih posljedica poplave, što je vrlo uspješno i učinio. Da je samo to odradio, trebalo bi ga pamtiti i slaviti zauvijek.*
*Tek kad vidite što je sve taj čovjek uspio napraviti u samo 4 godine, od 1963. do 1967. godine, shvatite svu mizeriju i jalovost aktualnoga gradonačelnika Zagreba koji ga vodi već skoro 2 desetljeća.*
>
>*Čovjek o kojemu ovdje pišem bio je Pero Pirker. Stradao je 1971. godine kao hrvatski proljećar, a godinu dana kasnije je i umro u dobi od 45 godina. Ta politička sudbina i prerana smrt pridonijele su da ga se potpuno zaboravi i da ga ne spominju ni nakon 1990. godine.”*
>
>*Pero Pirker je sahranjen na Mirogoju. Grob mu krasi prepoznatljiv mozaik Ede Murtića.*
*Korišteni podaci Gorana Beusa Richembergha i Marijana Lipovca.*
Tekst preuzet sa [Zagreb – Kakav je bio nekada](https://www.facebook.com/groups/292980229098/?multi_permalinks=10160958417999099&hoisted_section_header_type=recently_seen), objavio Damir Severinski.