Stari zavrsetci su imali razlicite nastavke. Sinkretizacijom su se tek kasnije spojili u -ama, u mnozini
Koji je argument da ne bi bili?
Smatraju se različitim samo u kroatistici, dok primjerice tipološki gledano standardni hrvatski, odnosno novoštokavski, ima 5 padeža u jednini i 4 u množini.
Prije svega, vokativ nije padež jer ne ispunjava funkcionalne uvjete padežnih morfema, a to je označavanje sintaktičkih odnosa u rečenici.
U novoštokavskom je u imenicama starih o-osnova npr. ‘grad’ došlo do sinkretizma lokativa i dativa u zajednički padež po funkciji dativ. (U starogrckom je dativ isto mogao imati funkciju lokativa pa to nije ništa neobično). Općenito je razlikovanje padeža prema tomu koji prijedlog primaju neobično i neutemeljeno. Postoji doduše razlika u standardu baš u imenicama o-osnova gdje se razlikuju dativ i lokativ prema naglasku, međutim to ni sami govornici ne doživljavaju i pitsnje je koliko to ljudi uopće aktivno razlikuje u govoru pa ta razlika više djeluje kao artefakt nego kao načelo.
U množini su se dativ, lokativ i instrumental također stopili u jedan padež, pri čemu je nastavak preuzet iz stare dvojine.
Kako je novoštokavski bliži balkanskom jezičnom savezu, pokazuje neke karakteristike sličnije istočnijim južnoslavenskim jezicima makedonskom, bugarskom, torlačkom koji pokazuju da gradualnim prijelazom sve više na istok, broj padeža se smanjuje. (Torlački ima dva, makedonski i bugarski nemaju uopće). Još su neke karakteristike bolje čuvanje starog glagolskog sustava koji je se u zapadnijim našim govorima pojednostavio (npr. Kajkavski je potpuno izgubio sva vremena osim perfekta, prezenta, futura drugog i rijeđe pluskvamperfekta), dok štokavski govori još čuvaju i aorist i imperfekt kaj se dalje ide na istok.
Na ovoj stranici se može vidjeti da WALS (najprominentija tipološka baza podataka) označuje srpsko-hrvatski kao jezik s 5 padeža.
Naravno, većina drugih nestandardnih hrvatskih jezika/govora čuva stare padežne nastavke. Primjerice, kajkavski je izgubio vokativ (koji nije ni padež), ali čuva ostale oblike:
N. vrt, G. vrta, D. vrtu, A. vrt, L. vrte, I. vrtom
n. vrti, d. vrtov, d. vrtem (ili -om), a. vrte, l. vrte, i. vrti
3 comments
Stari zavrsetci su imali razlicite nastavke. Sinkretizacijom su se tek kasnije spojili u -ama, u mnozini
Koji je argument da ne bi bili?
Smatraju se različitim samo u kroatistici, dok primjerice tipološki gledano standardni hrvatski, odnosno novoštokavski, ima 5 padeža u jednini i 4 u množini.
Prije svega, vokativ nije padež jer ne ispunjava funkcionalne uvjete padežnih morfema, a to je označavanje sintaktičkih odnosa u rečenici.
U novoštokavskom je u imenicama starih o-osnova npr. ‘grad’ došlo do sinkretizma lokativa i dativa u zajednički padež po funkciji dativ. (U starogrckom je dativ isto mogao imati funkciju lokativa pa to nije ništa neobično). Općenito je razlikovanje padeža prema tomu koji prijedlog primaju neobično i neutemeljeno. Postoji doduše razlika u standardu baš u imenicama o-osnova gdje se razlikuju dativ i lokativ prema naglasku, međutim to ni sami govornici ne doživljavaju i pitsnje je koliko to ljudi uopće aktivno razlikuje u govoru pa ta razlika više djeluje kao artefakt nego kao načelo.
U množini su se dativ, lokativ i instrumental također stopili u jedan padež, pri čemu je nastavak preuzet iz stare dvojine.
Kako je novoštokavski bliži balkanskom jezičnom savezu, pokazuje neke karakteristike sličnije istočnijim južnoslavenskim jezicima makedonskom, bugarskom, torlačkom koji pokazuju da gradualnim prijelazom sve više na istok, broj padeža se smanjuje. (Torlački ima dva, makedonski i bugarski nemaju uopće). Još su neke karakteristike bolje čuvanje starog glagolskog sustava koji je se u zapadnijim našim govorima pojednostavio (npr. Kajkavski je potpuno izgubio sva vremena osim perfekta, prezenta, futura drugog i rijeđe pluskvamperfekta), dok štokavski govori još čuvaju i aorist i imperfekt kaj se dalje ide na istok.
Na ovoj stranici se može vidjeti da WALS (najprominentija tipološka baza podataka) označuje srpsko-hrvatski kao jezik s 5 padeža.
https://wals.info/feature/49A#4/41.71/18.63
Naravno, većina drugih nestandardnih hrvatskih jezika/govora čuva stare padežne nastavke. Primjerice, kajkavski je izgubio vokativ (koji nije ni padež), ali čuva ostale oblike:
N. vrt, G. vrta, D. vrtu, A. vrt, L. vrte, I. vrtom
n. vrti, d. vrtov, d. vrtem (ili -om), a. vrte, l. vrte, i. vrti