Ja, primjerice, nisam nezaposlen, ali stvarno ne zelim raditi i rad me vise deprimira nego sto mi daje osjecaj zadovoljstva. Ovaj podatak me uopce ne cudi. Kako ste vi, koji jeste, postali ljudi koji u svakoj drugoj recenici koriste rijeci biznis ili strast? Zasto imam takvu odbojnost prema poslu a nisam odrastao u nekakvoj socijalistickoj obitelji?
“Ali u Hrvatskoj još uvijek postoji značajan postotak stanovništva koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.”
Ok, od cega zive? Pothitno ukinuti sve socijalne mjere radno sposobnim ljudima. Kako bibse brzo stvari promijenile…. Uvozimo radnu snagu, a imamo hrpu nedadnika.
**Članak:**
HRVATSKA posljednjih nekoliko godina nema problem visoke nezaposlenosti, prvi put od osamostaljenja, i to je definitivno dobar znak snage i održivosti nacionalne ekonomije. Ipak, udio radno aktivnog stanovništva je jedan od nižih u EU.
Osim ekonomskog rasta, na pad stope nezaposlenosti je utjecalo i masovno iseljavanje u godinama prije pandemije. Ali u Hrvatskoj još uvijek postoji značajan postotak stanovništva koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.
Prema podacima za prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi jednostavno ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju.
Više od pola milijuna stanovnika RH starih od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se
U Hrvatskoj 21.8 posto ljudi starih između 15 i 64 godine ne radi niti traži posao, a niti se školuje. Gore su Rumunjska (25.8 posto), Italija (25.6 posto) i Grčka (22.8 posto). Prosjek EU je 18.2 posto, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada niti se školuju imaju Švedska (8.3 posto), Estonija (12.3 posto), Češka (13.6 posto) i Mađarska (13.7 posto).
Razlike među članicama EU su dosta izražene. Tako je razlika u postotku “neradnika” (onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se) između Švedske (najmanje) i Rumunjske (najviše) čak 17.5 postotnih bodova. Ili, na primjeru Hrvatske, razlika između nje i Švedske je 13.5 postotnih bodova.
Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Kada bi postotak “neradnika” bio kao u Švedskoj, u Hrvatskoj bi dodatnih oko 330 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.
To je vjerojatno preoptimistično, pa je realnije uspoređivati Hrvatsku sa susjednom Slovenijom ili prosjekom EU. Postotak “neradnika” Slovenije je 18.8 posto, a EU 18.2 posto. Spusti li se u Hrvatskoj postotak na razinu Slovenije, to bi broj zaposlenih, onih koji traže posao ili onih koji se školuju povećalo za otprilike 75 tisuća, a na razinu EU za gotovo 90 tisuća.
Rjeđe rade žene, pogotovo zbog obitelji i obiteljskih razloga
Činjenica da neki starosti od 15 do 64 godine ne rade, ne žele raditi i ne školuju se nema sama po sebi loše konotacije. Na razini EU 21.1 posto “neradnika” su rani umirovljenici, 20.7 posto ih ne radi zbog bolesti ili invaliditeta, 18.2 posto zbog obiteljskih razloga i brige za člana ili više članova obitelji, a 15.4 posto ima neki drugi razlog.
Ipak, sama činjenica da su razlike između država s najviše “neradnika” i najmanje preko 15 postotnih bodova sugerira da su na snazi brojni ekonomski faktori, kao i kulturološki. Nisu prikupljeni podaci po državama, ali već na razini EU se vidi da su velika većina onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se zbog obitelji i obiteljskih razloga žene.
Nešto više žena nego muškaraca “neradnika” je u mirovini te ima zdravstvene i invalidske razloge zašto ne rade, ne traže posao i ne školuju se, ali je razlika puno manja nego po pitanju obitelji i obiteljskih razloga.
Općenito u EU i u svim državama EU radi manji dio žena nego muškaraca, u svim dobnim skupinama (razlika se s dobi povećava) i pri svim razinama obrazovanja (najveća razlika kod nisko obrazovanih, a najmanja kod visokoobrazovanih).
U Hrvatskoj općenito radi relativno malo ljudi
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je općenito jako niska, tek 64.6 posto za stanovništvo staro između 15 i 64 godine. Po tome su gore jedino Španjolska, Italija, Grčka i Rumunjska. Suprotno, u Nizozemskoj je stopa zaposlenosti 82.1 posto, Njemačkoj 77.2 posto i Danskoj 76.6 posto.
Promatrajući po tri dobne skupine, gdje je u prvoj skupini stanovništvo između 15 i 29 godina koje se ne školuje (stopa zaposlenosti 73.1 posto), u drugoj oni između 30 i 54 godine (stopa zaposlenosti 81.4 posto), a u trećoj oni između 55 i 64 godine (stopa zaposlenosti 51.4 posto), jasno je gdje se stvara najveća razlika između Hrvatske i država najboljih po stopi zaposlenosti.
To je treća skupina, između 55 i 64 godine, u kojoj je zaposleno jedva nešto više od pola ljudi (51.4 posto). Za usporedbu, u toj dobnoj skupini je zaposleno 78.2 posto stanovnika Švedske, 77 posto Estonije, 74.9 posto Danske, 74.3 posto Nizozemske, 73.9 posto Njemačke, 73 posto Češke itd.
Među glavnim razlozima je raniji odlazak u mirovinu
Glavni su razlozi zbog čega Hrvatska, Rumunjska, Italija i Grčka imaju toliko velik postotak onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju zapravo isti.
Prvi razlog je svojevrsno rano umirovljenje jer je u tim državama stopa zaposlenosti u dobi između 55 i 64 godine između 47 i 55 posto, a u državama kao što su Švedska, Norveška, Njemačka, Estonija, Nizozemska, Češka i Danska iznad 70 posto.
Drugi razlog je taj što je razlika u zaposlenosti između žena i muškaraca veća u svim dobnim skupinama, tj. zaposlen je manji postotak žena. Ovaj efekt je slabiji od prvoga jer su razlike u zaposlenosti žena između Hrvatske i najbolje rangiranih zemalja puno manje nego po pitanju općenite zaposlenosti stanovništva starog između 55 i 64 godine.
U Nizozemskoj, koja ima najveću postotak zaposlenosti u EU (81.8 posto), razlika u dobi od 15 do 64 godine između muškaraca i žena je samo 7.3 postotna boda, a u Hrvatskoj 9.1 postotni bod. Razlika između Nizozemske i Hrvatske po pitanju zaposlenosti žena u odnosu na muškarce postoji, ali je mala.
Usporedi li se to sa stopom zaposlenosti stanovništva između 55 i 64 godine, koja u Nizozemskoj iznosi 73.1 posto, a u Hrvatskoj 50.1 posto (podaci za 2022.), jasno je da razlika u udjelu onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se primarno proizlazi iz slabe stope zaposlenosti u dobi od 55 do 64 godine Hrvatske i najboljih država EU, a manjim dijelom iz razlike u stopi zaposlenosti žena.
Raniji odlazak u mirovinu je čudan s obzirom na to da su mirovine male
Ovi podaci imaju implikacije za mirovinski sustav Hrvatske. Vidljivo je da u Hrvatskoj radnici odlaze u mirovinu puno prije navršene zakonske dobi za mirovinu i punog radnog staža.
To se vidi i iz podataka o prosječnom radnom stažu novih umirovljenika. U Hrvatskoj su oni koji su u 2022. ušli u mirovinu prosječno radili 34 godine, a primjerice u Nizozemskoj 43.2 godine, Švedskoj 42.6 godina, Norveškoj 41.2 godine, Danskoj 41 godinu itd.
S obzirom na to da je svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, da su mirovine manje od 40 posto prosječne neto plaće i da u Hrvatskoj već nekoliko godina ne postoji problem visoke nezaposlenosti, nego se uvoze i radnici iz inozemstva, misterij je zbog čega se građani Hrvatske odlučuju umiroviti prije navršenog punog radnog staža i ispunjavanja pune dobi za mirovinu, podjednako i muškarci i žene.
Jel u tu grupu spada ekipa koja renta apartmane i stanove?
roditelji ih enablaju (jel se tako to pise na engleski da zvucin pametno) pa ne moraju radit i usput su u kronicnoj depresiji godinama. jedu sta ima doma, mobitel, komp, internet in roditelji placaju i to je sve sta in triba. imaju beskonacno distrakcija za proc dan. od ostalih troskova imaju nekad otic na kavu ili pivu sa istin takvima. to je siromasnija i jednostavnija sorta takvih mladih nezaposlenih. postoji i manji broj sa bogatin roditeljima koji opet ne moraju radit. sve juzne eu zemlje imaju isti socijalni problem jer je obiteljska veza prejaka za razliku od sjevera na kojen ides radit sa 18 ili ides na faks, ka u americi. nije da te doslovno izbace, al ocekivano je da ces se osamostalit i imat svoj zivot. tako da nisu krive niske place, cijene nekretnina i ne znan koji izmisljeni argument nego roditelji koji dopustaju svojoj odrasloj dici da ostanu dica do 35. a i dalje. pola slavonije zivi s roditeljima. znan jer radin takav posao i kad dobijen na telefon zenu od 80 godina ona meni na telefon da svoga sina jer se on ka bolje razumi, a sin ima 50 i zivi s materon. kad ona umre onda ce zivotarit tu dok ne umre sam.
Index, naravno.
Podaci su iz EU Labor Force Survey i uključuju sve nezaposlene, a ne samo voljno nezaposlene NEETove kako piše “novinar”. Znači svi između 15-64 koji se ne školuju uključujući: umirovljenike ispod 64, bolovanja i invaliditet, roditelje njegovatelje, porodiljne i roditeljske dopuste, ljude koji traže posao i one koji su ga našli, ali još ne rade.
U prosjeku smo regije, a kad se oduzme braniteljska populacija koja nam diže i npr. statistiku socijalnih transfera, čak smo i iznadprosječno dobri.
ja studiram, ali dugo razmilsjam da se jos i zaposlim. Ima neko prijedlog sta da radim?
Crnogorsko ‘Natjecanje u ležanju’ trajalo jedva 50 dana a mi, samozatajni kakvi jesmo, izdržimo godinama i od toga ne radimo show.
Btw gdje su sad svi oni pametnjakovići koji bi ljudima koji su išli na npr. postdoc razmjenu na CERN oduzimali pravo glasa jer oni tu ne plaĆaju poreZ? Koliko to Hrvata plaća porez, pogotovo na plaću?
….uglavnom, svi ti koji “ne rade”, rade na crno, ili nekaj muljaju, skupljaju boce, prose ili kradu, jer od socijale i prijevremene mirovine se nemre preživjeti…. a gladnih beskućnika u tako velikom broju ipak nemamo…. ljudi se “snalaze”, jer često tako bolje žive, nego da rade neki legalan posel….
10 comments
Ja, primjerice, nisam nezaposlen, ali stvarno ne zelim raditi i rad me vise deprimira nego sto mi daje osjecaj zadovoljstva. Ovaj podatak me uopce ne cudi. Kako ste vi, koji jeste, postali ljudi koji u svakoj drugoj recenici koriste rijeci biznis ili strast? Zasto imam takvu odbojnost prema poslu a nisam odrastao u nekakvoj socijalistickoj obitelji?
“Ali u Hrvatskoj još uvijek postoji značajan postotak stanovništva koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.”
Ok, od cega zive? Pothitno ukinuti sve socijalne mjere radno sposobnim ljudima. Kako bibse brzo stvari promijenile…. Uvozimo radnu snagu, a imamo hrpu nedadnika.
**Članak:**
HRVATSKA posljednjih nekoliko godina nema problem visoke nezaposlenosti, prvi put od osamostaljenja, i to je definitivno dobar znak snage i održivosti nacionalne ekonomije. Ipak, udio radno aktivnog stanovništva je jedan od nižih u EU.
Osim ekonomskog rasta, na pad stope nezaposlenosti je utjecalo i masovno iseljavanje u godinama prije pandemije. Ali u Hrvatskoj još uvijek postoji značajan postotak stanovništva koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.
Prema podacima za prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi jednostavno ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju.
Više od pola milijuna stanovnika RH starih od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se
U Hrvatskoj 21.8 posto ljudi starih između 15 i 64 godine ne radi niti traži posao, a niti se školuje. Gore su Rumunjska (25.8 posto), Italija (25.6 posto) i Grčka (22.8 posto). Prosjek EU je 18.2 posto, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada niti se školuju imaju Švedska (8.3 posto), Estonija (12.3 posto), Češka (13.6 posto) i Mađarska (13.7 posto).
Razlike među članicama EU su dosta izražene. Tako je razlika u postotku “neradnika” (onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se) između Švedske (najmanje) i Rumunjske (najviše) čak 17.5 postotnih bodova. Ili, na primjeru Hrvatske, razlika između nje i Švedske je 13.5 postotnih bodova.
Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Kada bi postotak “neradnika” bio kao u Švedskoj, u Hrvatskoj bi dodatnih oko 330 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.
To je vjerojatno preoptimistično, pa je realnije uspoređivati Hrvatsku sa susjednom Slovenijom ili prosjekom EU. Postotak “neradnika” Slovenije je 18.8 posto, a EU 18.2 posto. Spusti li se u Hrvatskoj postotak na razinu Slovenije, to bi broj zaposlenih, onih koji traže posao ili onih koji se školuju povećalo za otprilike 75 tisuća, a na razinu EU za gotovo 90 tisuća.
Rjeđe rade žene, pogotovo zbog obitelji i obiteljskih razloga
Činjenica da neki starosti od 15 do 64 godine ne rade, ne žele raditi i ne školuju se nema sama po sebi loše konotacije. Na razini EU 21.1 posto “neradnika” su rani umirovljenici, 20.7 posto ih ne radi zbog bolesti ili invaliditeta, 18.2 posto zbog obiteljskih razloga i brige za člana ili više članova obitelji, a 15.4 posto ima neki drugi razlog.
Ipak, sama činjenica da su razlike između država s najviše “neradnika” i najmanje preko 15 postotnih bodova sugerira da su na snazi brojni ekonomski faktori, kao i kulturološki. Nisu prikupljeni podaci po državama, ali već na razini EU se vidi da su velika većina onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se zbog obitelji i obiteljskih razloga žene.
Nešto više žena nego muškaraca “neradnika” je u mirovini te ima zdravstvene i invalidske razloge zašto ne rade, ne traže posao i ne školuju se, ali je razlika puno manja nego po pitanju obitelji i obiteljskih razloga.
Općenito u EU i u svim državama EU radi manji dio žena nego muškaraca, u svim dobnim skupinama (razlika se s dobi povećava) i pri svim razinama obrazovanja (najveća razlika kod nisko obrazovanih, a najmanja kod visokoobrazovanih).
U Hrvatskoj općenito radi relativno malo ljudi
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je općenito jako niska, tek 64.6 posto za stanovništvo staro između 15 i 64 godine. Po tome su gore jedino Španjolska, Italija, Grčka i Rumunjska. Suprotno, u Nizozemskoj je stopa zaposlenosti 82.1 posto, Njemačkoj 77.2 posto i Danskoj 76.6 posto.
Promatrajući po tri dobne skupine, gdje je u prvoj skupini stanovništvo između 15 i 29 godina koje se ne školuje (stopa zaposlenosti 73.1 posto), u drugoj oni između 30 i 54 godine (stopa zaposlenosti 81.4 posto), a u trećoj oni između 55 i 64 godine (stopa zaposlenosti 51.4 posto), jasno je gdje se stvara najveća razlika između Hrvatske i država najboljih po stopi zaposlenosti.
To je treća skupina, između 55 i 64 godine, u kojoj je zaposleno jedva nešto više od pola ljudi (51.4 posto). Za usporedbu, u toj dobnoj skupini je zaposleno 78.2 posto stanovnika Švedske, 77 posto Estonije, 74.9 posto Danske, 74.3 posto Nizozemske, 73.9 posto Njemačke, 73 posto Češke itd.
Među glavnim razlozima je raniji odlazak u mirovinu
Glavni su razlozi zbog čega Hrvatska, Rumunjska, Italija i Grčka imaju toliko velik postotak onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju zapravo isti.
Prvi razlog je svojevrsno rano umirovljenje jer je u tim državama stopa zaposlenosti u dobi između 55 i 64 godine između 47 i 55 posto, a u državama kao što su Švedska, Norveška, Njemačka, Estonija, Nizozemska, Češka i Danska iznad 70 posto.
Drugi razlog je taj što je razlika u zaposlenosti između žena i muškaraca veća u svim dobnim skupinama, tj. zaposlen je manji postotak žena. Ovaj efekt je slabiji od prvoga jer su razlike u zaposlenosti žena između Hrvatske i najbolje rangiranih zemalja puno manje nego po pitanju općenite zaposlenosti stanovništva starog između 55 i 64 godine.
U Nizozemskoj, koja ima najveću postotak zaposlenosti u EU (81.8 posto), razlika u dobi od 15 do 64 godine između muškaraca i žena je samo 7.3 postotna boda, a u Hrvatskoj 9.1 postotni bod. Razlika između Nizozemske i Hrvatske po pitanju zaposlenosti žena u odnosu na muškarce postoji, ali je mala.
Usporedi li se to sa stopom zaposlenosti stanovništva između 55 i 64 godine, koja u Nizozemskoj iznosi 73.1 posto, a u Hrvatskoj 50.1 posto (podaci za 2022.), jasno je da razlika u udjelu onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se primarno proizlazi iz slabe stope zaposlenosti u dobi od 55 do 64 godine Hrvatske i najboljih država EU, a manjim dijelom iz razlike u stopi zaposlenosti žena.
Raniji odlazak u mirovinu je čudan s obzirom na to da su mirovine male
Ovi podaci imaju implikacije za mirovinski sustav Hrvatske. Vidljivo je da u Hrvatskoj radnici odlaze u mirovinu puno prije navršene zakonske dobi za mirovinu i punog radnog staža.
To se vidi i iz podataka o prosječnom radnom stažu novih umirovljenika. U Hrvatskoj su oni koji su u 2022. ušli u mirovinu prosječno radili 34 godine, a primjerice u Nizozemskoj 43.2 godine, Švedskoj 42.6 godina, Norveškoj 41.2 godine, Danskoj 41 godinu itd.
S obzirom na to da je svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, da su mirovine manje od 40 posto prosječne neto plaće i da u Hrvatskoj već nekoliko godina ne postoji problem visoke nezaposlenosti, nego se uvoze i radnici iz inozemstva, misterij je zbog čega se građani Hrvatske odlučuju umiroviti prije navršenog punog radnog staža i ispunjavanja pune dobi za mirovinu, podjednako i muškarci i žene.
*Ukoliko primjetite grešku kontaktirajte autora [u/Martino545](https://www.reddit.com/user/Martino545).*
Jel u tu grupu spada ekipa koja renta apartmane i stanove?
roditelji ih enablaju (jel se tako to pise na engleski da zvucin pametno) pa ne moraju radit i usput su u kronicnoj depresiji godinama. jedu sta ima doma, mobitel, komp, internet in roditelji placaju i to je sve sta in triba. imaju beskonacno distrakcija za proc dan. od ostalih troskova imaju nekad otic na kavu ili pivu sa istin takvima. to je siromasnija i jednostavnija sorta takvih mladih nezaposlenih. postoji i manji broj sa bogatin roditeljima koji opet ne moraju radit. sve juzne eu zemlje imaju isti socijalni problem jer je obiteljska veza prejaka za razliku od sjevera na kojen ides radit sa 18 ili ides na faks, ka u americi. nije da te doslovno izbace, al ocekivano je da ces se osamostalit i imat svoj zivot. tako da nisu krive niske place, cijene nekretnina i ne znan koji izmisljeni argument nego roditelji koji dopustaju svojoj odrasloj dici da ostanu dica do 35. a i dalje. pola slavonije zivi s roditeljima. znan jer radin takav posao i kad dobijen na telefon zenu od 80 godina ona meni na telefon da svoga sina jer se on ka bolje razumi, a sin ima 50 i zivi s materon. kad ona umre onda ce zivotarit tu dok ne umre sam.
Index, naravno.
Podaci su iz EU Labor Force Survey i uključuju sve nezaposlene, a ne samo voljno nezaposlene NEETove kako piše “novinar”. Znači svi između 15-64 koji se ne školuju uključujući: umirovljenike ispod 64, bolovanja i invaliditet, roditelje njegovatelje, porodiljne i roditeljske dopuste, ljude koji traže posao i one koji su ga našli, ali još ne rade.
U prosjeku smo regije, a kad se oduzme braniteljska populacija koja nam diže i npr. statistiku socijalnih transfera, čak smo i iznadprosječno dobri.
[Statistika za prethodni kvartal za usporedbu.](https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20230705-1)
ja studiram, ali dugo razmilsjam da se jos i zaposlim. Ima neko prijedlog sta da radim?
Crnogorsko ‘Natjecanje u ležanju’ trajalo jedva 50 dana a mi, samozatajni kakvi jesmo, izdržimo godinama i od toga ne radimo show.
Btw gdje su sad svi oni pametnjakovići koji bi ljudima koji su išli na npr. postdoc razmjenu na CERN oduzimali pravo glasa jer oni tu ne plaĆaju poreZ? Koliko to Hrvata plaća porez, pogotovo na plaću?
….uglavnom, svi ti koji “ne rade”, rade na crno, ili nekaj muljaju, skupljaju boce, prose ili kradu, jer od socijale i prijevremene mirovine se nemre preživjeti…. a gladnih beskućnika u tako velikom broju ipak nemamo…. ljudi se “snalaze”, jer često tako bolje žive, nego da rade neki legalan posel….