Posljednjih mjeseci često se viđaju članci Faktografa u kojima se, kako to Faktografovi kolumnisti tvrde, “utvrđuju činjenice” o gorućim društvenim pitanjima današnjice. Danas sam vidio kako tvrde da su “provjerili” tvrdnju Gordana Lauca da lockdowni ubijaju više ljudi nego sam virus.
Geslo Faktografa je “Samo činjenice” pa bi bio red da razumiju što su činjenice. To je pojam koji se proučava u filozofiji znanosti. Najjednostavnije rečeno, činjenice se mogu utvrditi neposrednim iskustvom, tj. promatranjem.
Na primjer, kada pogledate na sat, činjenica je da taj sat pokazuje toliko-i-toliko sati. Činjenična opažanja zatim bilježimo i pohranjujemo u baze podataka. Kasnije te baze podataka možemo koristiti za ono što Faktograf naziva provjerom. U znanstvenom žargonu ta “provjera” se naziva testiranje hipoteza.
Zašto moramo testirati hipoteze? Zato što čovjek po svojoj prirodi nema direktan uvid u to na koji način svijet oko nas funkcionira. Mi imamo uvid u činjenice, ono što se može direktno opaziti osjetilima, ali želimo i objasniti činjenice koje vidimo.
Na primjer, vidimo da za vrijeme lockdowna ljudi stradaju od depresije, samoubojstava, infarkta itd. To je činjenica jer je možemo direktno zabilježiti. Također je činjenica da ljudi umiru, a imali su pozitivan test na COVID-19. Problem nastaje kad pokušamo interpretirati ili objasniti ove činjenice. Tada iz svijeta činjenica prelazimo u svijet hipoteza i teorija.
Jedna hipoteza bi bila da bi bez lockdowna umrlo još više ljudi zbog covida. Ovo uopće nije činjenica, ali bismo mogli koristiti podatke, koji su nastali bilježenjem činjenica, da bismo testirali ovu tvrdnju, tj. hipotezu. U idealnom eksperimentu, imali bismo dva svijeta koja su po svemu identični osim po tome što u jednom postoji lockdown, a u drugom ne postoji.
Onda bismo zabilježili broj smrti prouzročen raznim uzrocima u oba svijeta tijekom vremena. Primijetimo da i uzrok smrti nije činjenica nego hipoteza pa bi nam i za to trebao znanstveni test. Činjenica je da je netko umro i da je prije smrti imao određene simptome, ali to nam ne daje direktan odgovor na pitanje jesu li ti simptomi prouzrokovali smrt. Nego, pretpostavimo da smo ovaj problem riješili i znamo uzrok svake smrti.
Sljedeći korak je usporediti broj smrti od raznih uzroka u svijetu bez lockdowna s brojem smrti u svijetu s lockdownom i vidjeti što iz tih usporedbi možemo zaključiti. Ovo je često najtežio dio istraživanja jer brojevi ne govore sami za sebe. Opet je potrebno interpretirati te brojeve. Dakle, opet moramo izaći van svijeta činjenica.
Dalje, moj primjer s dva paralena svijeta nije realističan. U realnosti postoji samo jedan svijet, tako da moramo pribjegavati aproksimacijama. Na primjer, mogli bismo usporediti dvije države gdje jedna ima lockdown, a druga ne pa usporediti podatke. Problem je što postoji još mnogo razlika između te dvije države i svaka od tih razlika može utjecati na brojeve koje mi vidimo, ali nikad nije točno jasno kakav utjecaj te razlike imaju na brojeve. Tada moramo ići opet u formiranje hipoteza i njihovo testiranje uglavnom složenim statističkim metodama.
Čak ni nakon mnogo složenih statističkih testova, ne možemo reći da su zaključci koje izvedemo iz tih testova činjenice. Oni nisu činjenice jer ih nismo direktno zabilježili čulima ili instrumentima nego smo do njih došli određenim procesom. Naši zaključci su naš pokušaj objašnjenja činjenica koje vidimo, ali bi ti zaključci naposljetku mogli biti pogrešni.
Ono čime se Faktograf bavi nisu činjenice nego Faktografove hipoteze i teorije. Ono što oni rade tim hipotezama i teorijama se nikako ne može nazvati testiranjem. Prvo, oni ne pokazuju da znaju razliku između hipoteze i činjenica. Drugo, to njihovo “testiranje” je tako aljkavo da ne bi dobilo prolaznu ocjenu na prvoj godini osnovnih studija.
vidim liberal, lupim downvote, poberem upvote
Liberal, also known as “closet libertarijanac”
(Da dodefiniram, likovi dijele ista mišljenja kao libertarijanci, govore za sebe da su klasični liberali i da je to jedini pravi liberalizam – ali klasični liberali dijele 99% mišljenja s libertarijancima – tako i ovaj, želi minimalnu vladu s minimalno poreza)
Lik doslovno govori da nije libertarijanac jer tamo ima neonacista koji žele slobodu govora, iako kaže da se slaže s tom ideologijom najviše.
Pa Lauc je iznio hrpu hipoteza (predstavio kao činjenice) koje su bile podosta testirane u Covid periodu (na žalost svih nas) i hipoteze su mu se pokazale netočnima (na žalost 13.000 preminulih) i to da je u krivu je postala činjenica.
Ovo su pedantne gluposti. Netko je pročitao uvod u filozofiju znanosti pa se sad ide pravit pametan.
>Liberal haer
Hahahahahahahha
Kaže Nakić jučer, ovo je zakon: “Mrzim grupe na fejsu općenito, ali jedna mi zadaje posebnu muku. Kreirao sam prije 3 godine grupu za Liberal. Božemoj koliko ima napornih, dosadnih ljudi. Znači trolovi s lažnim profilima – teški antivakseri, vjerski fanatici, teoretičari svih mogućih zavjera… Nakotilo se toga previše, stalno bombardiraju grupu svemirskim glupostima. Ja dođem tamo jednom tjedno da to počistim, isključim ih iz grupe, ali onda opet dođu novi. Čini mi se da postoje profesionalni trolovi što samo to rade, ali ne kužim od čega ti ljudi žive jer ne vjerujem da ih netko plaća da idu po grupama dijeliti sadržaj o opasnosti cje-piva i molitve Isusu. Teška psihijatrija.
7 comments
Posljednjih mjeseci često se viđaju članci Faktografa u kojima se, kako to Faktografovi kolumnisti tvrde, “utvrđuju činjenice” o gorućim društvenim pitanjima današnjice. Danas sam vidio kako tvrde da su “provjerili” tvrdnju Gordana Lauca da lockdowni ubijaju više ljudi nego sam virus.
Geslo Faktografa je “Samo činjenice” pa bi bio red da razumiju što su činjenice. To je pojam koji se proučava u filozofiji znanosti. Najjednostavnije rečeno, činjenice se mogu utvrditi neposrednim iskustvom, tj. promatranjem.
Na primjer, kada pogledate na sat, činjenica je da taj sat pokazuje toliko-i-toliko sati. Činjenična opažanja zatim bilježimo i pohranjujemo u baze podataka. Kasnije te baze podataka možemo koristiti za ono što Faktograf naziva provjerom. U znanstvenom žargonu ta “provjera” se naziva testiranje hipoteza.
Zašto moramo testirati hipoteze? Zato što čovjek po svojoj prirodi nema direktan uvid u to na koji način svijet oko nas funkcionira. Mi imamo uvid u činjenice, ono što se može direktno opaziti osjetilima, ali želimo i objasniti činjenice koje vidimo.
Na primjer, vidimo da za vrijeme lockdowna ljudi stradaju od depresije, samoubojstava, infarkta itd. To je činjenica jer je možemo direktno zabilježiti. Također je činjenica da ljudi umiru, a imali su pozitivan test na COVID-19. Problem nastaje kad pokušamo interpretirati ili objasniti ove činjenice. Tada iz svijeta činjenica prelazimo u svijet hipoteza i teorija.
Jedna hipoteza bi bila da bi bez lockdowna umrlo još više ljudi zbog covida. Ovo uopće nije činjenica, ali bismo mogli koristiti podatke, koji su nastali bilježenjem činjenica, da bismo testirali ovu tvrdnju, tj. hipotezu. U idealnom eksperimentu, imali bismo dva svijeta koja su po svemu identični osim po tome što u jednom postoji lockdown, a u drugom ne postoji.
Onda bismo zabilježili broj smrti prouzročen raznim uzrocima u oba svijeta tijekom vremena. Primijetimo da i uzrok smrti nije činjenica nego hipoteza pa bi nam i za to trebao znanstveni test. Činjenica je da je netko umro i da je prije smrti imao određene simptome, ali to nam ne daje direktan odgovor na pitanje jesu li ti simptomi prouzrokovali smrt. Nego, pretpostavimo da smo ovaj problem riješili i znamo uzrok svake smrti.
Sljedeći korak je usporediti broj smrti od raznih uzroka u svijetu bez lockdowna s brojem smrti u svijetu s lockdownom i vidjeti što iz tih usporedbi možemo zaključiti. Ovo je često najtežio dio istraživanja jer brojevi ne govore sami za sebe. Opet je potrebno interpretirati te brojeve. Dakle, opet moramo izaći van svijeta činjenica.
Dalje, moj primjer s dva paralena svijeta nije realističan. U realnosti postoji samo jedan svijet, tako da moramo pribjegavati aproksimacijama. Na primjer, mogli bismo usporediti dvije države gdje jedna ima lockdown, a druga ne pa usporediti podatke. Problem je što postoji još mnogo razlika između te dvije države i svaka od tih razlika može utjecati na brojeve koje mi vidimo, ali nikad nije točno jasno kakav utjecaj te razlike imaju na brojeve. Tada moramo ići opet u formiranje hipoteza i njihovo testiranje uglavnom složenim statističkim metodama.
Čak ni nakon mnogo složenih statističkih testova, ne možemo reći da su zaključci koje izvedemo iz tih testova činjenice. Oni nisu činjenice jer ih nismo direktno zabilježili čulima ili instrumentima nego smo do njih došli određenim procesom. Naši zaključci su naš pokušaj objašnjenja činjenica koje vidimo, ali bi ti zaključci naposljetku mogli biti pogrešni.
Ono čime se Faktograf bavi nisu činjenice nego Faktografove hipoteze i teorije. Ono što oni rade tim hipotezama i teorijama se nikako ne može nazvati testiranjem. Prvo, oni ne pokazuju da znaju razliku između hipoteze i činjenica. Drugo, to njihovo “testiranje” je tako aljkavo da ne bi dobilo prolaznu ocjenu na prvoj godini osnovnih studija.
vidim liberal, lupim downvote, poberem upvote
Liberal, also known as “closet libertarijanac”
(Da dodefiniram, likovi dijele ista mišljenja kao libertarijanci, govore za sebe da su klasični liberali i da je to jedini pravi liberalizam – ali klasični liberali dijele 99% mišljenja s libertarijancima – tako i ovaj, želi minimalnu vladu s minimalno poreza)
https://www.liberal.hr/zasto-nisam-libertarijanac-650
Lik doslovno govori da nije libertarijanac jer tamo ima neonacista koji žele slobodu govora, iako kaže da se slaže s tom ideologijom najviše.
Pa Lauc je iznio hrpu hipoteza (predstavio kao činjenice) koje su bile podosta testirane u Covid periodu (na žalost svih nas) i hipoteze su mu se pokazale netočnima (na žalost 13.000 preminulih) i to da je u krivu je postala činjenica.
Ovo su pedantne gluposti. Netko je pročitao uvod u filozofiju znanosti pa se sad ide pravit pametan.
>Liberal haer
Hahahahahahahha
Kaže Nakić jučer, ovo je zakon: “Mrzim grupe na fejsu općenito, ali jedna mi zadaje posebnu muku. Kreirao sam prije 3 godine grupu za Liberal. Božemoj koliko ima napornih, dosadnih ljudi. Znači trolovi s lažnim profilima – teški antivakseri, vjerski fanatici, teoretičari svih mogućih zavjera… Nakotilo se toga previše, stalno bombardiraju grupu svemirskim glupostima. Ja dođem tamo jednom tjedno da to počistim, isključim ih iz grupe, ali onda opet dođu novi. Čini mi se da postoje profesionalni trolovi što samo to rade, ali ne kužim od čega ti ljudi žive jer ne vjerujem da ih netko plaća da idu po grupama dijeliti sadržaj o opasnosti cje-piva i molitve Isusu. Teška psihijatrija.
Znate što je najgore? Grupa se ne može obrisati.”